"Kaznena djela protiv okoliša i prirode danas su četvrta najunosnija aktivnost organiziranog kriminala na svijetu, nakon trgovanja ljudima, drogom i oružjem te čine neprocjenjivu štetu planetu, dovodeći brojne vrste do ruba izumiranja", upozorio je WWF.

Kampanjom žele ukazati na važnost i utjecaj kaznenih djela protiv okoliša i prirode, a glavni cilj im je podići političku i društvenu svijest o ozbiljnosti kaznenih djela protiv divljih vrsta.

Ističu da ubijanja, trovanja, zarobljavanja i krijumčarenja ugrožavaju velik broj vrsta na globalnoj razini, dok je druga najveća izravna prijetnja divljim vrstama, nakon gubitka prirodnih staništa, njihova neodrživa i nezakonita trgovina.

U Europi prstaci i kornjače česte mete krijumčarenja, medvjedi i vukovi krivolova

Iako najčešće slušamo o ubijanju i krijumčarenju dalekih i egzotičnih vrsta, ti zločini se događaju i u Europi i ugrožavaju europsku bioraznolikost, upozorava  WWF.

Pritom su prstaci i kornjače neke od glavnih europskih vrsta koje se krijumčare, medvjedi i vukovi su česte žrtve krivolova, dok velik broj ptica često stradava zbog trovanja i nezakonitog ubijanja.

"Iako su brojne vrste strogo zaštićene, nezakonite aktivnosti poput krijumčarenja i krivolova su i dalje prisutne. Izvještaj Birdlife Internationala pokazuje da na globalnoj razini 25 milijuna ptica godišnje strada tijekom migracije prema Europi", navodi se.

Trovanje i nezakonito ubijanje dovode mnoge vrste do ruba istrebljenja, a među njima je i suri orao, strogo zaštićena vrsta čija se populacija u Hrvatskoj procjenjuje na samo 20-30 parova, rekla je Snježana Malić-Limari iz WWF Adrije, pozivajući se na izvještaj udruge BIOM.

WWF-ova kampanja usmjerena je na povećanje znanja i razumijevanja o negativnom utjecaju koji zločini protiv divljih vrsta imaju na ljude, bioraznolikost i općenito planet.

Zločini protiv divljih vrsta u Hrvatskoj se premalo osuđuju

Prema izvještaju UNEP-a i Ineterpola kaznena djela protiv okoliša i prirode globalno nas koštaju oko 258 milijardi dolara godišnje i često se povezuju s ostalim zločinima, poput prijevare, utaje poreze i korupcije.

Organizacija zaključuje da se stvaran utjecaj i učestalost tih djela podcjenjuje, a zločini tog tipa najčešće se ne shvaćaju dovoljno ozbiljno.

"Zločini protiv divljih vrsta u Hrvatskoj se premalo osuđuju, često ostaju neriješeni i bez posljedica za počinitelje", istaknula je Malić-Limari.

WWF zato radi na jačanju i udruživanju nadležnih ustanova te edukaciji stručnjaka i društva. Vjeruju da će se tako povećati broj prijavljenih, procesuiranih i osuđenih kaznenih djela i obeshrabriti počinitelje.