Dosadašnju vladavinu Xi Jinpinga obilježilo je zahlađenje odnosa prema SAD-u i Europskoj uniji. Upozorio je na to šef europske diplomacije Josep Borrell nedavno u svom uvodnom govoru na godišnjoj konferenciji veleposlanika EU-a rekavši da 'pristup Kini postaje sve teži'.

Američko-kinesko rivalstvo najvažnija 'strukturna snaga' svijeta

'Ljudi nisu svjesni toga, ali činjenica da Rusija i Kina više nisu ono što su bile za naš gospodarski razvoj zahtijevat će snažno restrukturiranje našeg gospodarstva. Kada kažemo da nam je Kina suparnik - sistemski suparnik - to znači da su naši sistemi u rivalstvu. A Kinezi pokušavaju objasniti svijetu da je njihov sistem puno bolji. Jer, dobro, možda nećete birati šefa vlade, ali ćete imati hranu, grijanje, socijalu i poboljšane uvjete života', izjavio je Borrell. Istaknuo je još jednu bitnu stvar, a to je da je američko-kinesko rivalstvo najvažnija 'strukturna snaga' svijeta.

'Svijet se ustrojava oko ovog natjecanja - sviđalo se to nekome ili ne. Dvije vrlo velike sile natječu se i to će natjecanje restrukturirati svijet, što će koegzistirati sa širom podjelom demokracije protiv autoritarnih režima', naglasio je Borrell.

Izgledan ostanak 69-godišnjeg Xija na čelu Kine značit će, upozoravaju analitičari, to da će zemlja krenuti prema još autoritarnijem političkom sustavu. Xi trenutno drži tri najvažnije funkcije u državi. Glavni je tajnik Komunističke partije, predsjednik je države te predsjednik Središnjeg vojnog povjerenstva Kine, odnosno vrhovni je zapovjednik oružanih snaga.

Preuzimanjem trećeg mandata Xi uništio konsenzus o tome kako se bira Veliki vođa

Na čelu stranke nalazi se još od 2012., a nakon što 2017. na zadnjem Nacionalnom kongresu partije u Stalni odbor Politbiroa - najvažnijeg stranačkog tijela - nije postavio svog nasljednika postalo je izgledno da namjerava vladati do smrti. U tom smjeru išla je i odluka o ukidanju ograničenja od dva mandata za predsjednika države 2018. godine.

Ostankom na vlasti Xi će prekršiti konsenzus uspostavljen još prije 30 godina o tome kako se biraju generalni sekretari Komunističke partije. Do sad je postojalo neformalno pravilo da se na toj poziciji mogu odraditi dva petogodišnja mandata. Vođa bi bio imenovan na kongresu partije, potom bi bio ponovno izabran na sljedećem pet godina kasnije, a povukao bi se na trećem. Uz to bi na polovici mandata neslužbeno odredio svog nasljednika postavljanjem Stalni odbor Politbiroa.

Ovonedjeljni 20. Nacionalni kongres Komunističke partije Kine okupit će oko 2300 delegata u pekinškoj Velikoj dvorani naroda na trgu Tiananmenu, a zasjedanje će trajati duže od tjedan dana. Kongres će otvoriti Xi čitajući izvješće o radu, u kojem će prezentirati postignuća stranke u proteklih pet godina te će naznačiti koji će biti daljnji politički smjer do 2027. Stručnjak za unutarnju i vanjsku politiku Kine s Londonskog sveučilišta, politolog i povjesničar Steve Tsang očekuje da će 'politička misao Xi Jinpinga' biti potvrđena kao vodeća ideja stranke.

'Ako se to dogodi, zapravo će ga učiniti diktatorom', rekao je Tsang za BBC.

Xi se po povijesnoj važnosti izjednačio s ocem partije Mao Zedongom

Još prije pet godina Xijeva politička filozofija - poznata kao 'misao Xi Jinpinga o socijalizmu s kineskim značajkama za novo doba' - uključena je u stranački, a zatim i u državni ustav. Time se izjednačio po povijesnoj važnosti s utemeljiteljem partije Mao Zedongom kao jedini vođa čija je filozofija za života uključena u ustav. Štoviše, kineska vlada je prošle godine uključila Xijevu misao i u nastavni plan i program za učenike od osnovnih škola do sveučilišta, usprkos otporu roditelja.

Na 'Xijevu misao' može se gledati kao na njegov brend kineskog socijalizma. Karakterizira ga izrazito nacionalistička filozofija, vrlo skeptična prema privatnom biznisu. Xijeva politika ima 14 glavnih točaka. Primjerice, prva kaže da treba 'osigurati vodstvo Komunističke partije nad svim oblicima rada u Kini', a sedma ističe da treba 'prakticirati temeljne socijalističke vrijednosti, uključujući marksizam, lenjinizam i socijalizam s kineskim obilježjima'.

Svjetski promatrači Nacionalnog kongresa Komunističke partije Kine ponajviše će pratiti kako će se stranka postaviti kad je riječ o ekonomiji i pandemiji koronavirusa te hoće li biti riječi o deklariranom kineskom cilju 'ponovnog ujedinjenja' s Tajvanom.

Kinesko gospodarstvo usporava

Kinesko gospodarstvo procvjetalo je posljednjih desetljeća, ali se sad suočava s ozbiljnim ekonomskim poremećajima zbog pandemije covida, rastućih cijena i velike krize na nekretninskom tržištu. Rastući strah od globalne recesije izazvane ratom u Ukrajini također je pogoršao prognoze daljnjeg kineskog rasta. Za dosadašnjeg vodstva Xija kineski BDP rastao je po manjim stopama nego u vrijeme njegovih prethodnika Jiang Zemina i Hu Jintaoa.

Neki analitičari ističu da legitimitet komunističke vladavine uvelike počiva na njezinoj sposobnosti da kineskim radnicima osigura veće prihode i dobre poslove. Nastavak loših ekonomskih rezultata u sljedećih pet godina mogao bi izazvati ozbiljne političke probleme za Xija. Na Kongresu će se sve pripremiti i za promjenu ključnih ekonomskih figura, uključujući guvernera središnje banke i premijera.

Kad je riječ o pandemiji koronavirusa, ključna značajka dosadašnje politike bila je nulta stopa tolerancije. Dok se veći dio svijeta vraća u normalu, kineske su vlasti intenzivirale svoje napore u suzbijanju zaraze strogim zabranama, masovnim testiranjem i dugotrajnim karantenama. Izvješća govore da je više od 70 gradova, uključujući važna ekonomska središta Shenzhen i Chengdu, bilo pod potpunim ili djelomičnim mjerama karantene posljednjih tjedana.

Ključna vanjskopolitička tema za Xija je pripojenje Tajvana

Xi je dosad odlučno branio svoju politiku borbe protiv covida, a sad pojedini očekuju da će Partija iskoristiti Kongres u nedjelju da proglasi pobjedu nad pandemijom. Opet, ima i onih koji smatraju da će 'veliki vođa' poručiti da Kina - za razliku od drugih zemalja - cijeni živote ljudi više od gospodarstva te da će se nastaviti sa strogim zabranama.

Ključna vanjskopolitička tema za Kinu je pripojenje Tajvana. Xi je dosad favorizirao tvrdolinijaški pristup u odnosima sa Zapadom. Posjet predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi Tajvanu u kolovozu izazvao je burnu reakciju Pekinga. Pokrenute su vojne vježbe dotad neviđenih razmjera u vodama i zračnom prostoru oko tog otoka.

Komunistička partija Kine smatra 'tajvanski problem' unutarnjom stvari i ne dopušta nikakvo vanjsko uplitanje. Povrh toga, Kini kao jednoj od najvećih svjetskih vojnih sila smeta to što nema slobodan pristup Tihom oceanu jer se na potezu od Japana, preko Južne Koreje, do Tajvana i Filipina nalaze američke zračne baze. Xi je izjavio da se 'ponovno ujedinjenje' s Tajvanom mora ispuniti do 2049. godine - stote obljetnice osnutka Narodne Republike Kine - i nije isključio moguću upotrebu sile da se to postigne.