Međunarodna ljetna škola pokrenuta je prije dvije godine, a voditeljica joj je profesorica statistike dr. Ksenija Dumičić. Na njoj se, u skraćenom obliku, tijekom tri tjedna predaju gotovo svi predmeti koji su inače redovni i izborni kolegiji na tom fakultetu. Košta 2.000 kuna po kolegiju, a na kraju se polaže ispit. O tome se dobiva poseban certifikat. No, prema pravilniku, Ljetnu školu mogu pohađati i redovni studenti Ekonomskog fakulteta, koji mogu upisati najviše dva kolegija, a ocjena iz ispita upisuje im se u indeks!

Mogu polagati predmete s tekuće godine koje, primjerice, nisu uspjeli položiti na redovnom roku ili čak s godine koju tek planiraju upisati.

Studenti masovno odlaze na teže ispite, poput matematike i statistike, koji na redovnim rokovima imaju prolaznost od 10 do 30 posto, a u Ljetnoj školi gotovo 100 posto, kaže naš izvor.

Primjeri ispitnih pitanja iz statistike i matematike, koje nam je dao na uvid, i laiku pokazuju da su pitanja na redovnim rokovima neusporedivo teža.

'Gotovo je nemoguće pasti ispit na Ljetnoj školi. No, za one koji ipak uspiju, organizira se i drugi rok, na kojem u pravilu svi prođu', kaže sugovornik Jutarnjeg lista.

Iako ne barata točnim podacima, Ljetna škola, kaže, prošle je godine uprihodila najmanje 3,5 milijuna kuna. U skladu s tim, i honorari predavačima su mnogo viši od uobičajenih. Voditeljica škole si je, prema našim informacijama, prošle godine isplatila honorar od nevjerojatnih 197.000 kuna bruto!

Neki studenti Ljetnu školu mogu pohađati i besplatno, a o tome, prema Pravilniku, izravno odlučuje dekan Darko Tipurić, koji nije bio dostupan za komentar cijele priče.

Na Međunarodnu ljetnu školu proljetos su, tijekom studentskih prosvjeda, upozorili i studenti te tražili njezino ukidanje jer je to 'legalna prodaja ispita i pranje novca'.

'Na plenumu, koji je trajao tri i pol sata, pitali smo dekana Tipurića o tome valjda 20 puta. Nijednom nije ništa odgovorio', kaže redovni student četvrte godine B. M., koji je sve ispite polagao na redovnim rokovima.

'Doista mi je grozno da mi se moj kolega, koji skupi 4.000 kuna, cijelu godinu smije dok ja učim, a on za nekoliko tjedana sjedenja na predavanjima lijepo položi dva najteža ispita', kaže student.

Upozorava da ih je ove godine Fakultet neizravno uputio da ispite polože u Ljetnoj školi.

'Ukinuli su nam redovni rok u travnju s obrazloženjem da se pripremaju za Ljetnu školu', kaže student.

Dr. Vladimir Čavrak, prodekan za nastavu Ekonomskog fakulteta, u cijeloj priči ne vidi ništa sporno: 'I privatne se škole hvale da imaju stopostotnu prolaznost, zašto je ne bismo imali i mi'

Zašto siromašniji studenti moraju učiti, a oni dubljeg džepa mogu uz minimalan trud položiti ispite u Ljetnoj školi, za njega bi bilo legitimno pitanje 'kad bi to bilo točno'.

'No, ja sam siguran da, nakon što sve to istražimo, ništa nećemo otkriti i da je u toj školi, kakve imaju i brojni drugi fakulteti u inozemstvu, sve u redu', kaže dr. Čavrak.

Težinu ispita, smatra, ne može se paušalno ocjenjivati na temelju nekoliko testova jer slaganje ispitnih pitanja 'oduvijek je stvar profesora - neki su ispiti teži, a neki lakši jer to nije birokratski posao'.

'Što se tiče visine honorara, normalno je da su oni nešto viši jer se radi u vrijeme odmora. Siguran sam da je honorar isplaćen u skladu s pravilnikom i da je na njega plaćen porez', kaže dr. Čavrak.

Za Željka Jovanovića (SDP), predsjednika Antikorupcijskog vijeća, ovdje nema sumnje: sve upućuje na prodaju ispita.

'Nisam upoznat s detaljima, no ovo mi zvuči kao prečica kako da studenti dođu do ocjene u indeksu, a fakultet do novca. Ne izgleda mi da je sve u skladu s etičkim kodeksom kakav bi se trebao poštivati na uglednom fakultetu', kaže Jovanović. Dodaje da se, 'ako zaista u Ljetnoj školi postoje predmeti koji su ekvivalent onima iz redovne nastave i ocjene se upisuju u indeks', time trebaju pozabaviti nadležne institucije.