Jučerašnja izjava drugog čovjeka ruske banke VTB, koja je uz Sberbank najveći kreditor Agrokora, da je ta kompanija lažirala financijska izvješća odjeknula je poput bombe. Iako je VTB tu konstataciju ublažio te 'lažna izvješća' prepravio u 'neregularna', istražili smo kolika kazna prijeti počiniteljima kaznenog djela iz domene gospodarskog kriminala za friziranje izvješća. Dr. sc. Damir Primorac, bivši sudac Županijskog suda i izvanredni profesor na Sveučilišnom odjelu za forenzične znanosti u Splitu, smatra da bi sam podatak objavljen u medijima mogao biti dovoljan da DORH zatraži od policije i Porezne uprave određene izvide
Kompaniji u kojoj bi se dogodilo takvo što čelnici bi se lako mogli naći pod istragom. Naime, kako nam objašnjava Primorac, uz naglasak da govori načelno, a ne o konkretnom slučaju, najčešće kršenje Kaznenog zakona u gospodarskom poslovanju odnosi se na članak 246.
'To je kazneno djelo koje se najčešće vrti po sudovima, a nastaje kada odgovorna osoba tvrtke povrijedi dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa. Na primjer, ako kao direktor povrijedim dužnost zaštite svoje tvrtke i poduzimam nekakve aktivnosti na način da sebi ili nekom drugom pribavim protupravnu imovinsku korist ili nanesem štetu. Kazne su velike: ako je imovinska korist manja, do pet godina, a ako je ovim kaznenim djelom ostvarena znatna imovinska korist ili je nanesena znatna šteta, iznosi od jedne do deset godina zatvora', objašnjava nam Primorac.
U starom Kaznenom zakonu postojao je članak koji je konkretno spominjao krivotvorenje bilance tvrtke te lažne procjene i inventure. Taj članak više ne postoji te je uglavljen, kako je Primorac ranije pisao u znanstvenom radu, u članak 246. Kaznenog zakona iz 2013. godine, koji govori o novom kaznenom djelu zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju.
vezane vijesti
Osim zloporabe povjerenja, u ovakvim slučajevima često je riječ o kombinaciji kaznenih djela. Moguće je i krivotvorenje službene isprave. 'To nastaje kada službena ili odgovorna osoba u poslovnu ispravu stavi neistinite podatke i takvu ispravu ovjeri službenim pečatom', dodaje naš sugovornik. U tom je slučaju zapriječena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.
'U ovakvim ili sličnim situacijama jedno prati drugo. Moguća je i kombinacija ovih kaznenih djela s trećim, a to je utaja poreza. Do toga dolazi ako netko želi prikazati nešto manje da ostvari sebi ili tvrtki veću imovinsku korist, a kako bi uslijed toga uskratio javna davanja', pojašnjava.
Policijski i porezni inspektori mogu poduzimati izvide bez podizanja kaznene prijave, dakle tek na osnovi medijskih napisa. Kada se izvidnim radnjama prikupe podaci, onda se odlučuje hoće li biti otvorena službena istraga koja uključuje ispitivanje svjedoka te vještačenje.
A počinitelji?
'U praksi postoje počinitelji, supočinitelji, pomagači i poticatelji. Počinitelj može biti direktor ili predsjednik uprave pa do toga da odgovoran može biti netko na nižoj razini, recimo financijski direktor... Možemo imati i poticatelja, a to ne mora biti odgovorna osoba u tvrtki, već osnivač ili vlasnik', dodaje Primorac.
Riječ je o širokoj lepezi, no najčešće su počinitelji direktori ili predsjednici uprava, zaključuje.
