Predsjednik Hrvatskoga sabora Božo Petrov istaknuo je u ponedjeljak govoreći o razgovorima Mosta i HDZ-a o modelu povrata cjelokupnog vlasništva Ine privatizacijom dijela HEP-a kako se vode konstruktivni razgovori i da na tome radi zajednička radna skupina te da se raspravlja o različitim modelima
"Model prodaje dijela dionica HEP-a je jedan od modela i - ako bude išao taj model, zalažemo se za ustavne promjene", istaknuo je Petrov gostujući u emisiji Hrvatskog radija "S Markovog trga". Podsjetio je kako s već nekoliko puta krenulo s inicijativom prodaje voda i šuma, a energetika je, kako je rekao, "načeta" već 2003.
"Smatram da je vrijeme da se unutar Ustava zaštite vrlo detaljno sve one tvrtke koje raspolažu prirodnim i strateškim resursima države, a to su vode i šume, energetika i infrastruktura kako ne bismo došli u situaciju da se o vodama i šumama raspravlja za četiri, osam ili 12 godina", rekao je Petrov.
"Namjera Vlade što se tiče prodaje HEP-a bila je 25 posto minus jedna dionica, tako da se ne steknu upravljačka prava", podsjetio je Petrov.
S druge strane, ako se dodatno ustavnim promjenama zaštite prirodni i strateški resursi države, nitko se više neće moći dovesti u situaciju da za deset godina raspravlja o vodama kao što danas raspravljamo o Ini. To je ono što se mora izbjeći, istaknuo je Petrov.
"Da to u Ustavu stoji, ne bi nam se dogodila Ina jer se to u Ustavu može vrlo precizno definirati. Ustav je iznad zakona i - kada se nešto utvrdi Ustavom - znamo da će biti puno zaštićenije, nego kad se donese zakon", rekao je.
Na novinarsku tvrdnju kako koalicijski partner u Vladi (HDZ) ne pokazuje puno razumijevanja za taj Mostov prijedlog o ustavnim promjena, Petrov je rekao kako se o tome razgovara, ali i o drugim modelima.
'Bitno je definirati model koji je je najbolji za Inu'
Na pitanje hoće li ustrajati na tome ako HDZ to ne prihvati, Petrov je odgovorio kako misli da se to neće dogoditi i da ne vidi zašto bi se odbile ustavne promjene.
"Bitno je definirati model koji je je najbolji za Inu i - ako to bude 25 posto minus jedna dionica HEP-a, onda ćemo inzistrati da idu ustavne promjene, ali u ovom trenutku u razgovorima s HDZ-om ne vidim otpor koji se pokušava prikazati u medijima kao neslaganje između dva partnera", ustvrdio je. "Postoji možda razilaženje koliko je nešto bitno, ali ne u tome da to nije potrebno. U razgovorima danas s HDZ-ovim predstavnicima u Vladi ni u jednom trenutku nisam stekao dojam da oni smatraju da ustavne promjene nisu dobre. Bitno je da definiramo koliko je to bitno jer je za nas izuzetno bitno", istaknuo je Petrov.
Na pitanje vjeruje li da će ova Vlada potrajati do kraja mandata, Petrov je odgovorio kako ne vidi zašto ne bi.
"Naravno da će se uvijek pokušati postavljati prepreke i na partnerima je da preko njih prelaze u što je moguće kvalitetnijoj suradnji. Na primjeru Ine složili smo da se da je potrebna državnička odluka da se Ina vrati i da ne funkcioniramo dobro, vjerojatno bi svatko pričao svoje", rekao je Petrov. "Dođe li do potrebe za ustavnim promjenama, a možda se i SDP s njima ne složi, ne vidim razloga zašto Vlada ne bi raspisala referendum da se zaštite nacionalni resursi. No, nije samo na HDZ-u i Mostu da se promijeni Ustav kada su u pitanju strateški resursi, očekujem to i od SDP-a", poručio je Petrov. Odgovarajući na novinarsko pitanje, potvrdio je kako se uskoro, tijekom ovog tjedna namjerava sastati s predsjednikom SDP-a Davorom Bernardićem.
HDZ odgovara za Barišića
Na pitanje o slučaju ministra znanosti i obrazovanja Pave Barišića i optužbi za plagijat i zahtjeve za sprječavanje političke zloporabe Odbora za etiku, Petrov je odgovorio kako je riječ o ministru drugog političkog partnera (HDZ). "Odgovaramo za Mostove ministre, a drugi politički partner za svoje ministre", dodao je.
U vezi s izborima u Mostu krajem siječnja Petrov je rekao kako ne bi volio da bude jedini kandidat za predsjednika te kako se iskreno nada da tako neće biti. Članovi Mosta glasovat će po načelu "jedan član - jedan glas", objasnio je Petrov i dodao da će stranački sabor biti u Zagrebu 28. siječnja.
Najavljujući sjednicu Hrvatskog sabora za utorak Petrov je rekao da će nakon aktualnog prijepodneva na rasporedu biti Zakon o strancima, a potom, u srijedu, izvješće premijera o stanju u Europskoj uniji.
Dodao je da će se dnevni red nadopunjavati u skladu s radom Vlade, inicijativama klubova zastupnika, kao i određenim zakonima koji su već u proceduri, primjerice Mostovim prijedlozima zakona o lokalnoj samoupravi, Hrvatskoj narodnoj banci i Hrvatskoj televiziji.
Izrazio je također nadu u konstruktivan rad Sabora budući da su zastupnici, kako je kazao, po prvi put dobili okvirni dnevni red svih sjednica do ljeta.
Petrov je još jednom čestitao 25. obljetnicu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, a na novinarski upit je li Hrvatska mogla bolje u proteklih 25 godina, kazao da je bilo određenih propusta, ali da je Hrvatska puno napravila.
"Uvijek može bolje, bilo je i određenih propusta, ali, nažalost, takav je život. Bitno je da smo svjesni da smo mogli bolje, bitno je da znamo gdje su bili propusti i da se to ispravi u budućnosti", izjavio je.
