Iako su i AKZ i Tržnice prvo polugodište završili u plusu i ostvarili dobit prije oporezivanja od 6,3 milijuna kuna (AKZ) i 64 tisuće kuna (Tržnice), a u slučaju kolodvora to je za 3,6 posto bolji rezultat nego u istom periodu 2017. dok je kod Tržnica 32 posto lošiji, zanimljivo je da i jedni i drugi bilježe pad prodaje u svojoj osnovnoj djelatnosti - prodaji karata, kolodvorskim uslugama, odnosno iznajmljivanju ploha za prodaju živežnih namirnica.

U prvih šest mjeseci AKZ je imao prihode od 20 milijuna kuna dok su rashodi bili 13,7 milijuna, što je rezultiralo s dobiti od 6,3 milijuna. Međutim, AKZ je u odnosu na isti period lani prodao 40 tisuća karata manje, naplatio 48 tisuća manje kolodvorskih usluga, broj autobusa u dolasku smanjen je za 1300, a jedino broj prtljage ostavljene u garderobi bilježi porast. Broj zaposlenih ostao je isti – 93.

Zbog manje prodanih karata AKZ je ostao bez pola milijuna kuna, ali je istovremeno u dva usporedna razdoblja podružnica ostvarila povećanje prihoda od zakupnina i najamnina (za 0,4 milijuna kuna) radi ostvarivanja prihoda od najma prostora Gradskom uredu za komunalne poslove, ali i drugim tvrtkama, pa su prihodi od prodaje u prvom polugodištu 2018. godine na približno jednakoj razini kao i prethodne godine.

S druge strane, i rashodi su smanjeni, ali ono što upada u oči u izvještaju činjenica je da razlog za lošiju prodaju karata i manji broj kolodvorskih usluga AKZ vidi u konkurenciji. Prije svega u Flixbusu, odnosno njihovoj aplikaciji, za koju navode da im je preuzela značajan dio prodaje u međunarodnom prijevozu.

Uz njih, 'krivci' za lošiju prodaju karata su druge 'različite platforme i aplikacije', ali i 'marketinška kampanja iz 2017. i 2018., koju provode prijevoznici iz grupacije Arriva Hrvatska'. To što AKZ-u možete platiti kartu isključivo gotovinom ili ako povratnu kupujete online, po istu morate doći na šalter - to u izvješću ne spominju.

Smatraju da se pad prodaje karata može kompenzirati isključivo izlaskom na druga tržišta, a to je moguće napraviti samo putem interneta i aplikacije za pametne telefone uz adekvatnu marketinšku potporu, te da intenzivno rade na projektima novih rješenja koji bi u ovoj godini trebali biti okončani. Također planiraju uvođenje kartomata, a oni bi s vremenom trebali zamijeniti radnike koji odlaze u mirovinu.

'Tržnice ne nude nove, inovativne projekte'

Tržnice Zagreb, baš kao i AKZ, uglavnom vide problem u drugoj strani. U njihovu slučaju to su potrošači koji gube tradiciju kupovine na tržnicama, ali i u trgovačkim centrima koji nude niže cijene robe te mogućnost obročnog i kartičnog plaćanja.

No, valja priznati da u izvještaju ima i samokritike pa se navodi da se na tržnicama 'ne nude novi, inovativni projekti koji bi, uz stare kupce, tradicionalno vjerne ovom obliku nabave živežnih namirnica, privukli nove krajnje potrošače'.

O tome da je Zagreb izdavao dozvole za gradnju trgovačkih centara, kod nekih sudjelovao i u zamjenama zemljišta, dok su tržnice istovremeno ostale nenatkrivene, pa se kumice zimi smrzavaju; da vikendom, primjerice, na drugom najvećem gradskom placu, onom na Trešnjevci, vlada potpuni prometni kolaps unatoč brojnim kamerama koje nadziru promet ili da je vrijeme rada tržnica potpuno neprilagođeno vremenu u kojem živimo - u izvještaju nema ni slova.

Unatoč nedostacima, Tržnice su imale ukupne prihode od 38,27 milijuna kuna dok su rashodi bili 31,21 milijun kuna, a broj zaposlenih s 297 porastao je na 306.

U izvještaju se navodi da planiraju daljnje provođenje mjera restrukturiranja te da nastavljaju sa započetim radovima na investicijskim projektima u cilju sanacije, odnosno modernizacije građevina i opreme. Također imaju u vidu osmišljavanje dodatnih sadržaja za oživljavanje tržnica u netržno vrijeme.