ZV je u navedenom periodu ostvario prihode od 35,5 milijuna kuna, što je dva posto manje od planiranog, dok su rashodi iznosili 38,8 milijuna kuna.

Razlog za neostvarivanje planiranog leži u činjenici da su prihodi od sajmova i događanja (15,5 milijuna kuna) manji za tri posto iako su pojedini sajmovi ostvarili prihod veći od plana, ali ono se nije moglo kompenzirati gubitkom koji je prouzrokovalo snižavanje cijena ulaznica za Zagreb Auto Show 2018.

Unatoč tome što su prihodi od osnovne djelatnosti bili niži od planiranih, bili su 147 posto viši u odnosu na isti period 2017. godine, za što je razlog činjenica da se neki sajmovi poput ZG Auto Showa održavaju svake druge godine. U usporedbi s istim periodom 2016. godine ostvaren je rast prihoda od osam posto.

Svi sajmovi, njih 11 koji su održani u prvoj polovici 2018. godine, osim Auto Show-a, SIFC-a, koji je održan prvi put, i Pravog doba, ostvarili su rast prihoda, kako u odnosu na zadnji održani sajam tako i u odnosu na planirano.

U izvještaju koji potpisuje Dina Tomašić, direktorica Velesajma, posebno se apostrofira činjenica da je Zagreb Auto Show zabilježio pad prihoda od 20 posto u odnosu na planirane te dva posto u odnosu na zadnji održan 2016. godine.

Prihod Zagreb Auto Showa je manji za 1,6 milijuna kuna, što je zapravo razlika u planiranim prihodima od prodanih ulaznica. Razlog je dvojak: prvi je da je po naputku Grada Zagreba učenicima i studentima osiguran besplatan ulaz na sajam, dok je umirovljenicima smanjena cijena ulaznice s trideset na dvadeset kuna, a drugi je da je planirano da sajam traje četiri dana duže. Međutim na traženje zastupnika vozila smanjen je s deset dana održavanja na šest, od čega je prvi, novinarski dan bio zatvoren za širu publiku.

Također se ističe da je povećan prihod od izlagača temeljem rasta cijene kvadrata izložbenog prostora i povećanja izložbenog segmenta na otvorenom prostoru te je značajno povećan dio od sponzorstava, ali da sve to nije moglo kompenzirati pad prihoda od ulaznica zbog smanjenja planiranih cijena, kao i naputka o besplatnom ulasku đaka i studenata.

Zanimljivo da su i prihodi od zakupa prostora (18,6 milijuna kuna) koji nije u funkciji održavanja sajmova veći za dva posto od planiranog i za 18 posto u odnosu na isti period 2017. godine, ali ni to nije pomoglo da Velesajam završi prvih šest mjeseci 2018. u plusu.

Boksački centar, rukometni dom i telefonist

Na rashodovnoj strani najveću stavku činili su vanjski troškovi usluga u iznosu od 16,6 milijuna kuna i materijalni troškovi osoblja od 11 milijuna kuna, a kada se dodaju i materijalna prava i naknade troškova, oni iznose 12,1 milijun kuna.

Iako je u odnosu na godinu ranije ZV u prvoj polovici 2018. imao radnika manje, pa ih je danas 154, zanimljivo je i da je sve do početka godine, kada je Velesajam izdvojen iz Zagrebačkog holdinga u zasebno trgovačko društvo u vlasništvu Grada, na plaći imao i čovjeka na radnom mjestu – telefonist. On izdvajanjem Velesajma nije ostao bez posla, već je ostao u sustavu ZGH.

Prema planu, ZV nastavlja s transformacijom dijela prostora koji se više ne koriste za sajmove, pa će tako, uz atletsku dvoranu, Tehnološki paviljon, Cedevitin košarkaški paviljon i nedavno otvoreni Boksački centar, na prostoru paviljona 31 i 32 graditi rukometni centar.

Također, ideja je da se pojedini paviljoni više ne koriste kao skladišta pojedinih tvrtki, već bi ih trebalo otvoriti za poduzetničke aktivnosti.

No prije toga morat će se obaviti određena ulaganja jer su elektroinstalacije dijelom papirnate, telekomunikacije analogne, vatrodojava nepouzdana jer ima ionizacijske dojavljivače koji su zabranjeni, nema spoja na vodovod, već koristi vlastito vodocrpilište, kanalizacija je dotrajala, ima zastarjeli informacijski sustav…