Službeni akronim na takvu skupinu je 'neet' (not in education, employment or training), a londonski ih dnevni list The Guardian naziva ‘izgubljenom generacijom’. Ono pak što je posebno zabrinjavajuće u studiji Eurofounda, koja je jučer službeno predstavljena na Cipru, činjenica je da broj neeta raste iz godine u godinu tijekom krize koja je počela 2008.

Podaci govore sve: te je godine EU za neete godišnje izdvajala 0,96 posto svog ukupnog BDP-a, dok je taj postotak ove godine porastao na 1,21 posto. I rast se nastavlja. Inače, najviše ih ima u Italiji, 2,2 milijuna, pa u Velikoj Britaniji, 1,9 milijuna, i u Francuskoj 1,6 milijuna.

Takve su brojke izuzetno zabrinjavajuće, a tim se povodom oglasila i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) koja je istaknula kako je Europa 'pala na ispitu socijalnih prava', ali i upozorila da bi porast broja mladih koji su politički nezadovoljni mogao doći na razinu koja je u Sjevernoj Africi pokrenula 'Arapsko proljeće', prenosi Guardian. Osim toga, prijeti opasnost da se ti ljudi naprosto u potpunosti isključe iz sudjelovanja u bilo kakvim demokratskim procesima u društvu.

U proteklih je godinu dana prema podacima iz Eurofounda broj neeta pao samo u Austriji, Njemačkoj i Luksemburgu, dok je u svim ostalim zemljama članicama rastao, a u Grčkoj i Španjolskoj izuzetno - u prvoj čak za 54 posto, a u drugoj za 34 posto. Inače, u Grčkoj i Bugarskoj je broj neeta prešao čak 40 posto mladih između 25 i 29 godina života.

Ključni problem je, osim mogućeg nezadovoljstva koje bi takvo stanje moglo proizvesti, činjenica da će se neeti vrlo teško i kasnije uključivati na tržište rada, da su izgubili ključne godine u kojima se formiraju osnovna radna iskustva te da će u velikoj mjeri i dalje predstavljati ozbiljan teret za društvo. Recimo, kako navodi Guardian, Velika Britanija je izgubila jedan posto svog BDP-a prošle godine zbog neuključivanja mogućih mladih radnika, a iste je godine ostvarila rast od 0,8 posto.