Ove tjeskobe, proizašle iz nekoliko ključnih instinkta, odigrale su važnu ulogu u evoluciji naše organizacije od čopora do suvremenog društva. Psihijatar Jeffrey P. Kahn u svojoj knjizi 'Angst: Origins of Anxiety and Depression' predstavlja pet temeljnih tjeskoba koje su rezultat transformacije čovjeka od biološki oblikovanog bića do racionalnih i neovisnih individua kroz desetke tisuća godina. To su panični poremećaj, opsesivno-kompulzivni poremećaj, atipična depresija i melankolična depresija.

Svaki od tih strahova imao je određenu svrhu. Oni su služili očuvanju naše međuovisnosti i suradnje, osiguranju reda, organizacije i hijerarhije i sprečavali nas da činimo nažao drugima. Na primjer povećana emocionalna osjetljivost na društveno odbacivanje, koja danas uzrokuje epizode atipične depresije, mogla nam je pomoći da se ponašamo pristojno i održimo sklad u zajednici. Budući da je suradnja bila korisna, geni zaslužni za bazične instinkte prenosili su se na buduće generacije.

No s druge strane ti isti instinkti nisu bili poticajni za razvoj slobodnjačkog istraživačkog i umjetničkog duha, za romantiku, inventivnost i sklonost eksperimentu, drugim riječima za cijelu jednu skupinu drugačijih osobina koje su bile vitalne za razvoj naše civilizacije. Kako bismo ih oslobodili, ponekad smo trebali potisnuti ili čak namjerno odbaciti rigidna pravila koja su bila važna za opstanak naših plemena i klanova. Takve transgresije u nama su budile tjeskobu pa nam je bilo neophodno pronaći nešto što će nas opustiti, neko sredstvo za smirenje.

Kreativno oslobođenje duha

Kahn smatra da je tu funkciju u povijesti odigralo prije svega pivo, ali i vino.

Baš kao i slonovi, majmuni, medvjedi, mravi i druge životinje, i ljudi su povremeno u prirodi nailazili na fermentirano voće ili žitarice. Sigurno ste vidjeli dokumentarce i dobro se nasmijali snimkama pijanih životinja. Na YouTubeu ih ima cijelo obilje (pogledajte jedan dolje).

Kako smo od takvih slučajnih terevenki došli do proizvodnje alkohola, nije sasvim jasno, međutim neka nova istraživanja pokazuju da su ljudi prije počeli koristiti žitarice za proizvodnju piva nego za kruh.

Primjerice Brian Hayden i njegovi suradnici sa Sveučilišta Simon Fraser u Kanadi ovaj su mjesec objavili studiju u časopisu Journal of Archeological Method and Theory prema kojoj je proizvodnja piva bila izuzetno važna za društva Levanta na istoku Mediterana u vrijeme kasnog epipaleolitika, prije nekih osam do deset tisuća godina.

Antropološke studije provedene u Meksiku došle su do sličnih rezultata. Naime preteča kukuruza, trava teosinte, bila je pogodnija za proizvodnju piva nego brašna za tortilje ili kruh. Meksikancima su zapravo trebala stoljeća da iz nje 'genetskim inženjeringom', odnosno odabirom i križanjem, uzgoje kukuruz koji je kasnije postao temelj njihove prehrane.

Alkoholni napici poput piva i vina s vremenom su postali kohezivan element koji je slabio intenzitet neugodnih i inhibirajućih instinkta krda. Festivali, slavlja i razgovori uz vatru zahvaljujući opojnim napicima postali su mnogo ugodniji i otvoreniji.

Postoje neki dokazi da su se pivo i vino koristili kao poticaj u raspravama, čak i onim važnim. Povjesničar Herodot još je u petom stoljeću prije nove ere zapisao da su se u Perziji državničke odluke donosile nakon pijanke, a ujutro u trijeznom stanju još jednom razmatrale. Tko zna, možda odatle dolazi ona izreka koju poznaju brojni jezici - da sve važne odluke treba prespavati.

Rimski povjesničar Tacit bilježi da su drevni Germani uvijek pili tijekom vijećanja jer su smatrali da čovjek ne može dobro lagati kada popije. Poznato je da su Rimljani cijenili istu oslobađajuću moć vina pa odatle i izreka in vino veritas

U Urukaginom zakoniku, koji potječe iz 24. stoljeća pr.n.e., pivo je čak bilo jedinica za plaćanje i kaznu.

Američki državnik, filozof i znanstvenik Benjamin Franklin navodno je rekao da je pivo dokaz da nas Bog voli te da želi da budemo sretni. Kavane i barovi bili su i u novijoj povijesti okupljališta i utočišta brojnih intelektualaca i umjetnika.

Dakle, nema sumnje da bi bez piva i vina naša suvremena civilizacija ostala bez nekih od vrhunskih kreacija ljudskog stvaralaštva i genijalnosti.