Uz pomoć siromašnim i bolesnim građanima kojima pokrivaju režije, Imotski značajna sredstva izdvaja i za pokrivanje prehrane osnovnoškolcima i prijevoza studentima, a od ostalih hrvatskih gradova izdvaja se i po tome što svim budućim studentima daruje prijenosna računala. Za naknade građanima Imotski je u 2014. tako izdvojio 4,72 milijuna kuna, što je 16,16 posto godišnjeg gradskog proračuna.
Po stopi rizika od siromaštva od 19,4 posto, Hrvatska se 2014. godine našla na osmom mjestu u EU. I dok je po broju siromašnih u samom europskom vrhu, po izdvajanju za socijalnu skrb od oko 20 posto BDP-a, Hrvatska je ispod europskog prosjeka. Upravo zato za preživljavanje socijalno ugroženih građana u velikoj je mjeri presudna briga i skrb lokalne samouprave.
Prema podacima o gradovima koji su u 2014. najviše izdvajali za socijalnu zaštitu građana u samom vrhu, na drugom mjestu se sa 14,24 posto proračuna, odnosno 4,16 milijun kuna izdvojenih za socijalu plasirao Imotski. Gradonačelnik Ante Đuzel tada je komentirao kako nitko za svoje građane ne izdvaja više od Imotskog, što se potvrdilo i novom analizom gradonačelnik.hr-a, o izdvajanju gradova za naknade građanima. Riječ je o naknadama u novcu i naravi, odnosno materijalnim potrepštinama, za što je Imotski u 2014. godini izdvojio 4,72 milijuna kuna, odnosno 16,16 posto svog proračuna.
Gradonačelnik Đuzel pojašnjava kako je riječ o pomoći socijalno ugroženim, siromašnim i bolesnim građanima, pa Imotski tako daje milijun kuna godišnje za plaćanje režija, komunalija i ogrijeva bolesnima i siromašnim obiteljima. No ovdje nije riječ samo o socijalnim kategorijama, već su uključeni i učenici i studenti. Tako još više, 1,7 milijun kuna ide za prehranu učenika, pa svi imotski osnovnoškolci u školama imaju besplatnu marendu. Studenti, osim stipendija, za što Grad izdvaja oko 350 tisuća kuna, dobivaju i pokrivene putne karte za vožnju cijelom Hrvatskom, za što grad izdvaja dodatnih 700 tisuća kuna.
Ono po čemu se Imotski izdvaja od ostalih, ili barem većine hrvatskih pa i mnogo bolje stojećih gradova je činjenica da svim svojim budućim studentima, učenicima koji završe četverogodišnju srednju školu - daruju besplatna prijenosna računala. To je, kaže Đuzel, oko 120 laptopa godišnje plus što svake godine podijele i desetak laptopa osnovnoškolcima koji osvoje neku nagradu na državnim školskim natjecanjima.
Nakon Imotskog, na drugom mjestu po brizi za svoje građane u vidu materijalnih i financijskih naknada je Kastav (gradonačelnik Ivica Lukanović), sa 10,65 posto proračuna, potom Bakar (Tomislav Klarić) sa 10,30 posto, Oroslavlje (Ivan Tuđa) sa 9,44 posto te Novska (Vlado Kasan) sa 9,30 posto. Na šestom mjestu je, sa 9,29 posto izdvojenih za naknade građanima Zaprešić (Željko Turk), sedmi je Solin (Blaženko Boban) sa 8,90 posto, potom Vrbovec (Vladimir Bregović) sa 8,61 posto, Sveti Ivan Zelina (Hrvoje Košćec) sa 7,90 posto te deseta Krapina (Zoran Gregurović) sa 7,58 posto. Zanimljivo je da među prvih deset po ovom kriteriju nema ni jednog velikog grada, prvi je Bjelovar (Antun Korušec), sa 7,47 posto proračuna izdvojenog za naknade građana, što ga pozicionira na 11. mjesto ukupne top liste. Kada se gleda per capita kriterij, situacija je nešto drugačija pa je prvi Zagreb (Milan Bandić) sa 605,15 kuna po glavi stanovnika, drugi Bakar sa 558,58 kuna, Dubrovnik (Andro Vlahušić) na trećem mjestu sa 467,90, a Imotski na četvrtom mjestu sa 439,03 kune po glavi stanovnika izdvojene za naknade građanima.
