"Unatrag nekoliko godina bilo je nekoliko zakonskih prijedloga vezanih uz to područje, poput onog SDP-ovog, koji je na primjer dopuštao zamrzavanje zametaka. Za moju stranku život počinje danom začetka, dakle zametak je živo biće i mi po ovom prijedlogu to ne dopuštamo", kazao je Milinović.

Dodao je da će se novim zakonom omogućiti zaštita od zlouporabe, ali i uvesti određeni kriteriji, poput pitanja koje će se zdravstvene ustanove moći baviti umjetnom oplodnjom ili osnivanja registra donora.

Upitan hoće li odredbe zakona po kojima će djeca začeta umjetnom oplodnjom imati pravo doznati tko su im biološki roditelji smanjiti zainteresiranost donatora, Milinović je kazao da to ne očekuje.

"Mi smo se vodili time da i posvojeno dijete nakon navršene 18. godine života ima pravo znati tko su mu biološki roditelji, a u interesu zaštite prava djece", rekao je Milinović.

Dodao je i da konzultacije oko tog zakona praktički traju već 20-tak godina, što znači da je konzultirana i Crkva i šira društvena zajednica.

"Mislim da smo izradili zakonski prijedlog prihvatljiv i konzervativnom dijelu društva, koji je najveći dio građana Hrvatske, ali i liberalnom dijelu građana", ocijenio je ministar zdravstva.

Pritom je kao primjer konzervativnog dijela zakona naveo da je jedan od uvjeta za umjetnu oplodnju brak, dok je primjer liberalnog dijela dopuštanje donacije jajnih stanica i muškarca i žene, dok primjerice neke zemlje EU imaju mogućnost doniranja samo jednog spola.

Upitan diskriminira li takav zakonski prijedlog samce, Milinović je kazao da to "nije diskriminirajuće, a kako do sada nismo imali nikakav zakon, bolje ikakav nego nikakav".