Kakva je to pojava i zašto je tako posebna? Prije svega te noći Mjesec će na svojoj putanji biti u perigeju, odnosno u točki najbližoj Zemlji, tako da će prividno biti veći za čak 14 posto. Bit će pun, a u ranim jutarnjim satima ući će u sjenu Zemlje tako da će poprimiti krvavo crvenu boju.

U polusjenu će ući u 2h i 11 min., potpuna pomrčina počet će u 4h i 47 min, a kraj spektakla bit će u 6h i 27 min.

Od početka 20. stoljeća do danas pomrčine super Mjeseca dogodile su se samo pet puta - 1910., 1928., 1946., 1964. i 1982. Propustite li ovu priliku sljedeća će vam se ukazati tek 2033.

Ako ste dovoljno znatiželjni, namjestite budilicu i ustanite barem na kratko da vidite rijedak spektakl i možda okinete koju fotografiju. Ako ste vrlo znatiželjni i usto prilično odlučni, pridružite se astronomima koji će u više gradova Hrvatske organizirati zajednička promatranja i snimanja. U Zagrebu će to na Jarunu voditi astronomska udruga Beskraj.

'U pomrčinama smo do sada uživali sa Cmroka, no ova je specifična jer Mjesec ujutro zalazi na zapadu pa ćemo sa Jaruna imati ljepši pogled na horizont', poručuju na Facebook stranici Beskrajovci.

Ako želite snimiti pomrčinu, pročitajte upute čelnika udruge Borisa Štromara na ovom linku

Izazov i prilika za NASA-u

Ova rijetka prigoda bit će posebna i za NASA-u. Naime, Zemljina sjena neće prekriti samo Mjesec već i njezinu letjelicu Lunar Reconnaissance Orbiter (LRO) čiji se instrumenti pokreću zahvaljujući solarnom napajanju pa će za neko vrijeme ostati bez izvora energije.

No stručnjaci svemirske agencije uvjereni su da će sve proći kako treba. LRO je do sada već više puta uspješno savladavao i preživljavao pomrčine. Kontrolori misije tijekom njih su gasili većinu uređaja kako bi uštedjeli struju. Ipak, tijekom posljednje su ostavili uključen instrument Diviner kako bi pratili hlađenje površine Mjeseca za pomrčine koje se odvija drugačije nego s nastupom Mjesečeve noći.