Ažuriranih podataka pomoći koja je otišla iz Hrvatske, dakako, nema, a Caritas, što također pokazuje odnos prema katastrofi u Haiti, te u već poznatoj maniri loše komunikacije katoličkih ustanova, nije pokazao spremnost na davanje podataka. Ukratko, više gotovo da i nitko ne mari za tu devastiranu zemlju u kojoj je poginulo preko 316.000 ljudi i još ih umire, od kolere, koja se pojavila nakon potresa.

Ali nije tako u svijetu. Svako malo se događaju donacije, a neke zemlje uopće nisu prestale skupljati pomoć. Kolumbijska zvijezda Shakira upravo je donirala 400.000 dolara (oko 282.000 eura) za obnovu škole. 'Presretna sam što s vama mogu plesati i pjevati i pomoći da se vaši snovi pretvore u stvarnost', kazala je Shakira na francuskom pred stotinjak djece u Port au Princeu pred kojima je nastupila.

Pomoć je to za edukacijski centar Elie Dubois, jedan od najstarijih na otoku, a pjevačica Shakira sa sobom je dovela direktora Interameričke banke za razvoj, Luisa Alberta Morena, koji će preuzeti odgovornost za obnovu te zgrade. Prije mjesec dana pjevačica Nelly Furtado također je dala milijun dolara (oko 700.000 eura), novac koji je 2007. dobila od Moamera Gadafija za koncert u njegovu čast u Italiji 2007. Nakon nje i Beyoncé je obećala uplatiti milijun dolara, koji je također dobila od Gadafija.

Koliko smo uspjeli saznati, Hrvatska je preko Crvenog križa poslala do 30. lipnja ukupno 5.795.629 kuna od uplata građana, tvrtki, institucija i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, i to: 3.934.524 kuna na žiroračun (od toga milijun je od Vlade Republike Hrvatske), 784.707 kuna na telefon 060 90 11 te 1.076.397,80 kuna pozivima građana na telefon 060 9008 za vrijeme koncerta Svi za Haiti održanog u Splitu.

U akciji Caritasa prikupljanja pomoći stradalima od potresa u Haitiju do 26. veljače 2010. pak prikupljena su 4,2 milijuna kuna. Neposredno nakon potresa brojni su europski Caritasi, zajedno s globalnom Caritasovom mrežom, osigurali hranu za milijun i pol stradalnika, šatore za smještaj više od 160.000 ljudi te stotine tisuća setova prve pomoći, setova za kuhanje te sanitarnih i medicinskih pomagala.

Milijuni ljudi koji su preko noći postali beskućnici smješteni su u kampove. No vrlo je brzo postalo jasno kako kampovi nisu adekvatni pa se, kada je započela kišna sezona, situacija još više pogoršala. Kampovi su se pretvorili u velike i nezdrave bazene blata bez čiste vode, toaleta i kanalizacijskog sustava. Caritas je uložio značajan napor i sredstva da se poboljšaju higijenski uvjeti u kampovima, postavljajući toalete, tuševe i umivaonike te je omogućio pristup pitkoj vodi.

Dana 12. siječnja 2010, Haiti je pogodio potres magnitude sedam stupnjeva po Richteru. Trajao je približno minutu i odnio je prema prvim procjenama, preko 250.000 života, a većina zgrada uništena je ili oštećena. Međutim, broj poginulih veći je od 316.000, rekao je premijer Haitija Jean-Max Bellerive. Osim toga, UN predviđa da će najviše 400.000 oboljeti od kolere, međutim, prema najnovijim istraživanjima Sveučilišta u Kaliforniji, ta će brojka biti daleko veća. Oni vjeruju da bi mogla doseći 779.000, sa 11.100 smrtnih slučajeva, do kraja 2011. godine.

Unatoč izuzetnoj složenosti procesa oporavka i izgradnje, u Haitiju je tijekom proteklih 12 mjeseci postignut značajan napredak. Cilj je i dalje dugoročan i obuhvaća izgradnju porušenih gradova, pomoć obiteljima u obnavljanju njihovih života i potporu javnim institucijama u uspostavljanju normalnog rada, izvještava Crveni križ.

Haićanski Crveni križ, Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca i 124 nacionalna društva Crvenog križa i Crvenog polumjeseca koja su bila uključena u pomaganje u Haitiju osigurala su (podaci zaključno sa 15. studenim 2010. godine): materijale (platna, šatore, drvo, alate i užad) za izradu privremenog skloništa za 172.000 obitelji, neku drugu vrstu humanitarne pomoći za više od 172.000 obitelji (npr: kuhinjske setove, higijenske proizvode, pokrivače), pomoć u hrani tijekom prvih tjedana nakon potresa za više od 195.000 obitelji, medicinsku pomoć za više od 216.000 osoba, svakodnevni pristup čistoj vodi za prosječno 317.000 ljudi te bolje sanitarne uvjete za 265.000 ljudi, neku vrstu novčane pomoći za gotovo 49.000 obitelji (zajmovi i subvencije) te mogućnost kratkotrajnog zapošljavanja za 45.000 ljudi, SMS poruke u vezi zdravlja, pripreme za katastrofe i kolere koje je primilo 1,2 milijuna ljudi.

Do kraja rujna 2010, članice Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca utrošile su 273,1 milijuna švicarskih franaka za pomoć Haitiju. Unatoč izuzetnim naporima, procjenjuje se da u Haitiju još milijun ljudi živi u kampovima. U Haitiju otprije postoje problemi s vlasništvom nad zemljom, a potres je situaciju samo još više pogoršao. Humanitarne agencije su do 16. prosinca izgradile 31.656 jedinica privremenog smještaja. Do kraja studenog, za 3.120 obitelji osiguran je bolji i sigurniji smještaj. Postoji obaveza izgradnje i poboljšanje 25 škola i 22 zdravstvenih ustanova. Svojedobno je hrvatski Crveni križ isticao kako je od dijela prikupljenih novčanih donacija kupio 2.200 kuhinjskih setova u vrijednosti 95.700 eura. Tvrtka Instrumentaria darovala je medicinske proizvode koji se koriste za saniranje prijeloma kostiju u vrijednosti od 29.227,86 eura itd.

Potpuno je jasno da mala i ugrožena zemlja kao što je Hrvatska ne može odvajati velike svote i da je istodobno bilo potrebno pomoći žrtvama nezapamćenih poplava u Pakistanu, potresa u Čileu i Kini te sada u Japanu i Burmi.
No mogu li vodeće humanitarne organizacije naše zemlje biti toliko opuštene i nemarne kada je riječ o razvalini apokaliptičkih razmjera koja se dogodila na Haitiju? I mi, ostali, zašto više ne marimo?