'Ovo je istraživanje vrijedno jer pokazuje široke aspekte zdravlja i ponašanja učenika. Također pokazuje gdje smo u odnosu na druge zemlje', ističe dr. Ivana Pavić Šimetin.

Dodaje kako su se neki rezultati mogli očekivati, a neki su iznenadili i zabrinuli. 'Neke čimbenike mogli smo pretpostaviti, kao što su digitalna tehnologija i nasilje. To smo očekivali i pokazuje da će nam donijeti i neke nove oblike nasilja', kaže Pavić Šimetin.

'Hrvatska je po tom pitanju jako visoko, što je zabrinjavajuće i trebamo promisliti o tome. Naša zemlja je osma s najvećim udjelom učenika u dobi od 13 godina koji su barem jednom u posljednjih nekoliko mjeseci slali zlobne instant poruke, objave, e-poštu ili tekstualne poruke', kaže.

Iznenađuje, kako navodi, to što se nije nastavio trend smanjenja pušenja i konzumacije alkohola, onako kako je to bilo između 2010. i 2014. godine. Izraženo smanjenje zamijećeno je između 2010. i 2014. u više zemalja prvenstveno zapadne i sjeverne Europe vezano uz zabranu prodaje alkohola i duhanskih proizvoda maloljetnicima te povećanje cijena.

'U odnosu na 2014. godinu, sada smo nešto bolji. Hrvatska više nije u samom vrhu među vodećim zemljama. Imamo tu neku nadu, ali ju trebamo uzeti s rezervom', dodaje.

Rezultati istraživanja pokazuju da su hrvatski učenici u dobi od 13 godina jedanaesti po konzumiranju alkohola tijekom života, a dvanaesti po konzumiranju alkohola u posljednjih 30 dana. Učenici u sve tri dobne skupine su trinaesti ili četrnaesti po odgovorima da su bili pijani dva ili više puta u životu, a učenici u dobi od 15 godina dvanaesti su po odgovorima da su bili pijani u posljednjih 30 dana. Oko 30,9 posto dječaka i 18,7 posto djevojčica u dobi od petnaest godina opili su se najmanje dva puta u životu. Udio dječaka u Hrvatskoj koji su se opili dva ili više puta u životu veći je od prosjeka ostalih zemalja u dječaka svih promatranih dobnih skupina, a udio djevojčica svih dobnih skupina gotovo je jednak ili jednak prosjeku ostalih zemalja.

Kada je u pitanju pušenje, Hrvatska više nije unutar pet vodećih zemalja na ljestvici kao u prethodnom istraživanju, pa kada se gleda prema podacima o pušenju tijekom života, nalazi se na dvanaestom mjestu kod učenika u dobi od 11 godina, devetom kod učenika u dobi od 13 godina te sedmom kod učenika u dobi od 15 godina. Na vrhu ljestvice 11-godišnjaka su Bugarska i Litva, a na dnu su Malta i Belgija (Flamanska). Kod 13-godišnjaka na vrhu su Litva i Letonija, a na dnu Azerbajdžan i Island. U skupini 15-godišnjaka na vrhu su Litva i Letonija, a na dnu ljestvice su Azerbajdžan i Kazahstan. Prema podacima o pušenju cigareta u posljednjih 30 dana, Hrvatska je na devetom mjestu kod učenika u dobi od 13 godina te na iznimno visokom četvrtom mjestu kod učenika u dobi od 15 godina. Na vrhu ljestvice 11-godišnjaka su Bugarska i Litva, a na dnu su Španjolska i Belgija (Flamanska). Kod 13-godišnjaka na vrhu su Bugarska i Litva, a na dnu Island i Azerbajdžan. U skupini 15-godišnjaka ispred nas su također Bugarska i Litva, a na dnu ljestvice su Azerbajdžan i Kazahstan.

Zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, dr. Ivana Pavić Šimetin dalje naglašava kako zabrinjavaju nepravilna prehrana, debljina i pretilost, objašnjavajući da je debljina kronična bolest, odnosno da je prisutna pandemija debljine kod djece i mladih. 'Rezultati opet pokazuju da su prekomjerna tjelesna težina i pretilost u porastu. Bit ćemo jako sretni ako do 2025. godine usporimo taj rast, a ne zaustavimo', zaključuje. U Hrvatskoj učenici, kako ističe, ne konzumiraju dovoljno voća i povrća. Rezultati pokazuju da su jedanaestogodišnjaci u Hrvatskoj za 3,7 posto ispod prosjeka zemalja uključenih u istraživanje, trinaestogodišnjaci 4,5 posto, dok petnaestogodišnjaci konzumiraju voće 6,2 posto manje od prosjeka za svoje vršnjake. Udio učenica koje svakodnevno konzumiraju voće također je manji od prosjeka u svim dobnim skupinama, kod jedanaestogodišnjakinja za 3,2 posto, trinaestogodišnjakinja za 1,8 posto i petnaestogodišnjakinja za čak 8,5 posto.

I kada je tjelesna aktivnost u pitanju, brojke nisu obećavajuće. Naime istraživanje pokazuje da je udio učenica i učenika koji se bave umjerenom do intenzivnom tjelesnom aktivnošću u opadanju s dobi, podjednako za oba spola. Tako se proporcija učenika koji su tjelesno aktivni najmanje 60 minuta dnevno, odnosno 420 minuta tjedno smanjila na 30,9 posto u dobi od 11 godina, na 27,5 posto u dobi od 13 te na 21,4 posto u dobi od 15 godina. Kod učenica pad je na 25,1 posto u dobi od 11 godina, na 21,6 posto u dobi od 13 i na 13 posto u dobi od 15 godina.

Hrvatska se tradicionalno u ovom istraživanju dobro pozicionirala s malim udjelom učenika i učenica u dobi od 15 godina koji su spolno aktivni. No i nadalje se zamjećuje problem odgovornog spolnog ponašanja jer je Hrvatska pri dnu ljestvice po podacima o korištenje kondoma i kontracepcijskih pilula među učenicima koji su spolno aktivni. U sedam zemalja manji je udio učenika koji su prijavili da su oni ili njihovi partneri koristili kondom prilikom posljednjeg seksualnog odnosa, a u osam zemalja manji udio učenika koji su prijavili da su oni ili njihovi partneri koristili kontracepcijske pilule. Od ostalih trendova navodi se porast rizika u mentalnom zdravlju te porast opterećenja školom i smanjenje udjela učenika koji jako vole školu.

'Hrvatska je dobro pozicionirana po pitanju mentalnog zdravlja, pa možemo biti zadovoljni tim rezultatima', navodi dr. Pavić Šimetin. Hrvatska se 2014. godine po zadovoljstvu životom smjestila oko sredine ljestvice zemalja uključenih u istraživanje. Prema podacima iz 2018. godine, deseta je zemlja kod učenika u dobi od 11 godina, deveta kod učenika u dobi od 13 godina te osma kod učenika u dobi od 15 godina.

'Važno je naglasiti da je istraživanje provedeno prije epidemije koronavirusa, u proljeće 2018. godine, pa nam ovi rezultati ne pokazuju kakva je situacija sada s našim mladima, ali to će nam biti polazišna točka za sljedeće istraživanje da vidimo kakav je utjecaj koronavirusa na mlade', rekla je za kraj dr. Ivana Pavić Šimetin.