Ministarstvo socijalne politike i mladih izradilo je Nacrt nacionalnog programa za mlade kojim se u osam prioritetnih područja, od obrazovanja, zapošljavanja i zdravlja do sudjelovanja mladih u društvu i politici, razrađuju mjere i zadaci koje će u sljedeće tri godine provoditi 12 tijela državne uprave
Programom se predlaže pojačan angažman državne uprave i javnih ustanova koje su zadužene za potrebe mladih, a izrađen je na temelju rezultata znanstvenog istraživanja ‘Potrebe, problemi i potencijali mladih u Hrvatskoj’.
Među osam prioritetnih područja su pomoć mladima kroz obrazovanje, profesionalno osposobljavanje i usavršavanje u kontekstu cjeloživotnog učenja. Najznačajnija mjera je zapošljavanje i poduzetništvo, a velika pozornost usmjerena je na zdravlje i zdravstvenu zaštitu mladih kroz uvođenje građanskog odgoja u škole.
Programom se razrađuju i mjere za socijalnu zaštitu i uključivanje mladih, te za volontiranje. Također se želi potaknuti mlade na aktivno sudjelovanje u društvu i preokrenuti trend nezainteresiranosti za političku participaciju. Nacionalni program izrađen je po preporukama i dokumentima Europske komisije i Vijeća Europe pa su u njemu naznačene mjere i zadaci uključivanja mladih u europske trendove i kulturne procese.
Po završetku procesa javne rasprave, koja traje do 5. travnja, primjedbe i prijedlozi bit će objavljeni na mrežnim stranicama Ministarstva socijalne politike i mladih.
Po rezultatima istraživanja ‘Potrebe, problemi i potencijali mladih u Hrvatskoj’, mladi u Hrvatskoj odrastaju najčešće u četveročlanim obiteljima i sve kasnije stupaju u bračnu zajednicu, a njih 82 posto kao glavni razlog navodi nedostatak novca za samostalan život.
Najviše mladih, 47 posto, potpuno poželjnim smatraju miran život u krugu obitelj i dobar materijalni položaj, dok ih se 12 posto izjasnilo da im je najmanje poželjna medijska slava. Njih 6 posto najmanje poželjnim smatra politički angažman.
Što se osobne budućnosti tiče, 54 posto su optimisti, a 23 posto pesimisti. U pogledu razvoja hrvatskog društva 42 posto ih je pesimistično, a njih 31 posto su optimisti. Usporedba s ranijim podacima ukazuje na snažan rast pesimizma.
Podaci pokazuju da je nezanemariv broj mladih sklon različitim oblicima rizičnog i društveno neprihvatljivog ponašanja. Što se spolnog ponašanja tiče, usporedba s ranijim nalazima pokazuje da je broj onih koji u spolnom odnosu ne koriste zaštitu u blagom opadanju, s 15 na 13 posto.
Silazni trend je opažen i u konzumiranju lakih droga, s trećine na četvrtinu mladih, no broj onih koji konzumiraju teške i sintetske droge ostao je relativno nepromijenjen.
I konzumiranje alkohola ostalo je nepromijenjeno. Samo 18 posto mladih nikada ne konzumira žestoka pića, a 13 posto ih ne pije vino i pivo.