Uz Britaniju i SAD, države G7 također uključuju Njemačku, Francusku, Italiju, Japan i Kanadu.

Kao što je Bijela kuća objavila u subotu, "konkretne mjere" već su dogovorene.

Među ostalim, predsjednici država i vlada u nedjelju se planiraju obvezati na korake za ograničenje državnih subvencija za fosilne izvore energije poput ugljena.

SAD, Njemačka, Britanija i Kanada također žele dati zemljama u razvoju do 2 milijarde dolara kako bi ubrzale postupno ukidanje ugljena.

U izjavi Bijele kuće također se navodi da će G7 koordinirati svoje klimatske ciljeve tako da cilj ograničenja globalnog zatopljenja na 1,5 stupanj iznad predindustrijske razine, kako je utvrđeno u Pariškome klimatskom sporazumu, ostaje "nadohvat ruke".

Zemlja se već zagrijala za oko 1,2 stupanj u usporedbi s predindustrijskom razinom.

Britanska vlada izjavila je kasno u subotu da se zemlje G7 planiraju obvezati da će prikupiti 100 milijardi dolara svake godine za financiranje klimatskih inicijativa u zemljama u razvoju.

Na konferenciji su se zemlje prvi put obvezale na klimatsku neutralnost najkasnije do 2050. godine, a očekuje se da će preuzeti obvezu smanjenja stakleničkih plinova za nešto manje od polovice do 2030. u odnosu na 2010. godinu, rekla je Britanija.

Klimatske organizacije već su kritizirale planove kao nedovoljne.

Catherine Pettengell, privremena direktorica Climate Action Network UK, rekla je da raspored i raspon najava još uvijek nisu jasni, a bez toga su "prazna obećanja".

Očekuje se da će se završna deklaracija dorađivati do posljednjeg trenutka te da će uključivati ​​sporazum o zajedničkoj borbi protiv pandemije koronavirusa i oporavku od gospodarske krize koja je prouzročena, kao i smjernice u pogledu država poput Kine i Rusije.

Čelnicima G7 trebao bi se u nedjelju obratiti i prirodoslovac Sir David Attenborough te ih upozoriti da se suočavaju s najvažnijim odlukama u ljudskoj povijesti.

Uoči skupa, on je upozorio da bi ljudski rod mogao biti "na rubu destabilizacije čitavog planeta".