Kako bi se to promijenilo, Rudarsko-geološko-naftni fakultet pripremio je potrebnu dokumentaciju za dobivanje dozvola za izgradnju bušotina, objavio je Radio Sljeme.

Bazeni Mladost, atletski stadion i Kineziološki fakultet već koriste geotermalnu energiju za grijanje, a planovi za proširenje sustava su ambiciozni. U rujnu će se na mrežu priključiti Studentski dom Stjepan Radić, a buduća dječja bolnica u Blatu također će koristiti ovaj oblik energije.

Sljedeće godine planirano je i povezivanje s mrežom HEP Toplinarstva jer su glavna prednost geotermalne energije niži troškovi.

'Trenutno se geotermalni potencijal Zagreba koristi samo pet do 10 posto, ovisno o sezoni. Potencijal je znatno veći i za četiri do pet godina mogli bismo zamijeniti fosilna goriva ovim izvorom energije. Temperatura vode je sasvim dovoljna za grijanje stambenih objekata', izjavio je dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, profesor Vladislav Brkić.

Grad Zagreb odvojio i dio zemljišta za termalno kupalište

'Grad Zagreb već je odvojio 370.000 kvadratnih metara zemljišta za termalno kupalište u blizini bolnice u Blatu, pored terena za golf. Trenutno se rješavaju imovinsko-pravni odnosi. Osim toga, Grad i država rješavaju imovinska pitanja za bolnicu. Imamo nekoliko zainteresiranih investitora i već smo izradili idejno rješenje projekta. To bi bilo najveće geotermalno jezero u Europi, otvoreno poput vulkanskog grotla za kupanje', najavio je Željko Jurilj, koncesionar geotermalnog polja Zagreb.

Pored kupališta je planirana izgradnja različitih lječilišta i sportsko-rekreativnih sadržaja.

Jurilj ističe da su prije ovog projekta, koji je sufinanciran bespovratnim sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške, smatrali da je geotermalni potencijal Zagreba manji. Novi softveri korišteni u analizi pokazali su potencijalnu snagu od oko 150 MW, a pridobiva snaga iznosi oko 120 MW.

Vladimir Cazin iz tvrtke GPC Instrumentation Process potvrđuje da je studija tvrtke Geoda izuzetno važna jer pokazuje znatno veći geotermalni potencijal nego prethodne analize, piše Energetika-net.

Izniman potencijal

Brkić, dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu i predsjednik Hrvatske udruge za geotermalnu energiju (HUGE), podsjeća da Zagreb, kao i ostatak Panonskog bazena u Hrvatskoj, ima za 60 posto viši geotermalni gradijent od europskog prosjeka.

'Potencijal je izniman i treba ga iskoristiti', naglasio je, dodajući da je pitanje zašto se više ne koristi jer je geotermalno polje Zagreb otkriveno još 1977. i stavljeno u funkciju prije Univerzijade 1987. godine. 'S obzirom na tržišnu ekonomiju, cijene energenata, geoenergetsku krizu i nove ekološke zahtjeve Europske unije, pravo je vrijeme da se dokazani geotermalni potencijal stavi u veću funkciju', zaključio je Brkić.

Željka Sladović, direktorica tvrtke Geoda Consulting, koja je odgovorna za izradu studije i elaborata o rezervama geotermalnog polja Zagreb, istaknula je da su svi postojeći podaci prikupljeni i ponovno analizirani najmodernijim alatima. Integracijom svih tih podataka stvoren je model koji je kalibriran s postojećim podacima.

'Na temelju modela predložili smo lokacije za bušotine i povećanje kapaciteta geotermalnog polja Zagreb-1', objasnila je, dodavši da polje zauzima površinu nešto veću od 50 kvadratnih kilometara te da geotermalna ležišta nisu svugdje jednako kvalitetna.

'Identificirali smo zonu najboljih karakteristika za održivu proizvodnju', napomenula je.