Sredstva uzeta kreditom koristit će se, kako se navodi u dokumentaciji upućenoj u Skupštinu Grada, u 2023. u iznosu od 941 tisuću eura, u 2024. u iznosu od 77,3 milijuna eura i u 2025. u iznosu od 128,66 milijuna eura.

Kreditom će se financirati projekti koji se odnose na javne zgrade, održivi javni prijevoz, digitalizaciju te revitalizaciju brownfield projekata.

Najveći dio sredstava u trogodišnjem periodu, od 131,4 milijuna eura, otpada na javne zgrade, za koje je namijenjen cjelokupan iznos iz prve godine, slijede održivi javni prijevoz s 40,7 milijuna eura, revitalizacija brownfield projekata s 20 milijuna eura i digitalizacija s 14,75 milijuna eura.

U dijelu koji se odnosi na javne zgrade kreditna sredstva planiraju se utrošiti na područja izgradnje, proširenja, rekonstrukcije i opremanja predškolskih ustanova i školskih objekata, gradnju bazenskog kompleksa Špansko, Dječju bolnicu Srebrnjak, kino Europa, energetsku obnovu zgrada javne namjene te fotonaponske sustave na javnim zgradama.

Sredstva za javni prijevoz planiraju se utrošiti za javnu rasvjetu u području urbane mobilnosti, uspinjaču, gradnju nerazvrstanih cesta te za VI. (Savski most – Most mladosti 10,7 km) i VII. fazu (Most mladosti – Domovinski most 15,7 km) biciklističke staze Greenway. Digitalizacija obuhvaća projekte digitalnog Zagreba i pametnog upravljanja zgradama dok se revitalizacija brownfield projekata odnosi na Knjižnicu i društveno-kulturni centar Paromlin.

Koliko će projekta biti završeno do posljednje godine (svibanj 2025. godine) mandata aktualne gradske vlasti, tek nam ostaje vidjeti. Navedeni kredit je drugi po veličini koje je digla ova vlast.

Prvi je, u iznosu od 240 milijuna eura, podignut prije godinu dana kod kluba od šest banaka za potrebe Zagrebačkog holdinga, a kako je tada navedeno, najvećim dijelom za refinanciranje postojećeg duga.

Oporba je tada negodovala govoreći da je kredit štetan jer je vezan uz EURIBOR i varijabilnu kamatnu stopu. Iz Holdinga su tada tvrdili da su dobili uvjete kakve su mogli dobiti na tržištu s obzirom na stanje tvrtke. Zastupnik Nenad Predovan (BM365) ustvrdio je na Sjednici Skupštine u rujnu da je u godinu dana zbog klizne kamatne stope Grad, prema njihovu izračunu, morao platiti 50 milijuna eura više kamata.