S 1. srpnja u Zagrebu je trebalo i službeno početi odvojeno prikupljanje otpada po domaćinstvima, trebalo se početi naplaćivati po količini, a ne po kvadraturi. Gradska skupština je odluku o tome donijela u prosincu prošle godine, u Saboru je Zakon o održivom gospodarenju otpadom izglasan u srpnju 2013, a sve je još tamo gdje je i bilo i po svoj prilici bit će tako još najmanje šest mjeseci
I dok s jedne strane Milan Bandić, zagrebački gradonačelnik, jedinog krivca vidi u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, odnosno u ministru Mihaelu Zmajloviću, tvrdeći da bez njihove uredbe stvari ne mogu naprijed, istovremeno Darinko Kosor predsjednik Gradske skupštine, koji je jučer zatražio odgodu svega za šest mjeseci, priznao je da krivicu snosi i Grad Zagreb koji se nije adekvatno pripremio.
'Nemamo plan gospodarenja otpadom, nemamo odluku hoćemo li ići u mehaničko-biološku obradu (MBO) ili ćemo imati spalionicu, nemamo ni lokaciju za to jer izmjene GUP-a još nisu napravljene, a ni spremnici za smeće nisu nabavljeni', kazao je jučer Kosor, dodavši da krivicu snosi i Ministarstvo jer bi bilo logično da je uredba donesena odmah po donošenju zakona jer se uvijek može dogoditi da u njoj bude nešto što je drugačije u odlukama koje su donijele jedinice lokalne samouprave.
Međutim, u Ministarstvu odbacuju svoju odgovornost u tome što u Zagrebu još nije započelo odvojeno prikupljanje otpada i neki pravedniji oblik naplate od ovog koji je sada.
'Zakon o održivom gospodarenju otpadom koji je na snagu stupio 23. srpnja prošle godine preciznije propisuje odredbe koje se odnose za primarnu selekciju u dijelu obaveza gradova i općina i postrožuje sankcije, no ističemo da je obaveza uvođenja primarne selekcije postojala još i u Zakonu o otpadu iz 2005. godine. S obzirom da imamo uspješnih primjera implementacije primarne selekcije u Hrvatskoj, navest ćemo samo dva, vrlo različita primjera – grad Čakovec i otok Krk. Evidentno je da podzakonski akti nisu ni preduvjet ni prepreka da se sustav uvede', ističu u Ministarstvu.
Dodaju da je od ukupno 556 gradova i općina do donošenja Zakona u srpnju prošle godine tek njih četrdesetak uvelo neki oblik odvojenog prikupljanja otpada, ali i da ih je više od dvjesto krenulo u uvođenje.
'Dosadašnji izgovori najčešće su bili nedostatak sredstava. Budući da je u Fondu za zaštitu okoliša u zadnjih godinu i pol s preko 170 milijuna kuna sufinancirano gotovo tristo projekata, u iznosima 40-80 posto, nedostatak sredstava nije razlog niti smije biti izgovor da se u primarnu selekciju nije krenulo.
Kako vidite, za ovih dvije stotine gradova i općina u zadnjih sedam mjeseci to nije bio problem pa sve više postaje jasno da je stvar u političkoj volji, znanju kojim gradovi i općine raspolažu kroz svoje stručne službe i želji da se stvari pokrenu', zaključuju u Ministarstvu.
Na pitanje zašto Ministarstvo nije donijelo spornu uredbu i kada je planira donijeti odgovor nismo dobili.
