Jedna od kritičnih točaka je Rudeš, preciznije dio tog kvarta oko Draganićke ulice. Tamošnje kuće već godinama, uz ponešto jaču kišu, završe pod fekalnim vodama, a sinoć su na taj način nastradali stanovnici dvadesetak stambenih objekata. Dogodilo se to već treći put ove godine. Pod vodom su i dijelovi Dubrave na drugom kraju grada, od Doma zdravlja u Grižanskoj do Osnovne škole Dubec.

'Problem je loše izvedena i neodržavana komunalna gradska infrastruktura, na što niz ljudi upozorava već godinama. Svako malo pucaju cijevi, a sjetite se samo prošlogodišnjeg kaosa zbog puknuća središnjeg magistralnog cjevovoda i urušavanja kolnika na križanju Selske i Krapinske. Ta je cijev stara 75 godina, što govori i o nespremnosti gradonačelnika da ulaže u komunalnu infrastrukturu. Problem je u tome što se to ne vidi jer je ispod zemlje, za razliku od fontana i spomenika', ogorčeno će za tportal Tomislav Stojak, HNS-ov zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, koji se kao predstavnik mjesnog odbora i osobno angažirao u rješavanju problema u Rudešu.

Nekoliko dana nakon puknuća glavne vodovodne cijevi na Selskoj gradonačelnik Milan Bandić nazočio je svečanom puštanju u rad obnovljene fontane s vodoskokom pred Klinikom za psihijatriju Vrapče.

Magistralni vodovod na Selskoj puknuo je i prije sedam godina, ali taj put nešto južnije, na križanju sa Zagrebačkom. Uz prometni kolaps, velik dio grada ostao je bez vode, a iz Vodoopskrbe i odvodnje poručili su te 2012. godine da je jedan od uzroka pucanja bila hladnoća i da se slične stvari više neće događati u Zagrebu.

Krajem prošlog tjedna direktor Vodoopskrbe Marin Galijot posjetio je Rudeš, odakle je emitirana emisija Radio Sljemena 'Moj firtl' o dugogodišnjim problemima stanovnika tog kvarta s poplavama. Galijot je tada rekao da je rješenje ovog problema izgradnja ispusta oborinskih voda u Savu kod Horvaćanske te da za taj projekt treba čekati idućih nekoliko godina. Četiri dana nakon te izjave kuće su se opet našle pod fekalijama.

Direktor Galijot savjetovao je Rudešanima ugradnju nepovratnih ventila. Stanovnik Želimir Kontrec ima već dva ugrađena ventila, no to mu pomaže tek djelomično.

'Nije curilo iz ventila, nego je sa strane opet dolazila voda. Imali smo čak tri pumpe, iz šahtova smo izbacivali vodu da ne bi poplavilo. Možda da smo pustili da voda uđe u šahtove, možda bi taj pritisak i te ventile opet odbacio? Ne znam, ali mislim da sam otkad sam ugradio ventil spasio dosta toga', pomirljivo će Kontrec za Radio Sljeme.

No Ljiljana Besednik upozorava da nije problem u internim kanalizacijama, nego u tome što sustav odvodnje ne funkcionira još od 2014. godine, za vrijeme velikih pljuskova. Ona je, ujedno, pokrenula grupu ugroženih stanara na WhatsUppu, a pisala je i nadležnim gradskim službama i odgovornim pojedincima, uključujući gradonačelnika Bandića.

'Na dopise koji su poslani poštom, s povratnicom, nitko nije odgovorio, pa je to završilo na Radio Sljemenu. Ispalo je da je direktor Galijot došao tu 'reklamirati' i prezentirati svoj veliki projekt rasterećenja kanalizacijske mreže u smislu da bismo mi građani godinama čekali dok se to realizira. A što ćemo mi u međuvremenu, svako malo plivati u fekalijama?' pita Besednik, dodajući da im kanalizacija obično prodire kroz WC školjke, sifone te poplavljuju stambeni, podrumski i garažni objekti i dvorišta.

Sinoć je intenzivna borba protiv poplave trajala nekih dva sata, uz olakšavajuću okolnost što je sa susjedom ovaj put uspjela napraviti pregradu pred ulaznim vratima u kuću koja je zaustavila velike količine vode. Dosad se oslanjala na vreće za pijesak, koje nisu ispunjavale svrhu.

'WC školjku sam fizički začepila ručnicima i stajala sam na sifonu u WC-u. Imala sam dvije pumpe u funkciji. Djelovalo je kao da sam uspjela obraniti unutarnji prostor, ali kasnije sam na parketu u dnevnom boravku vidjela mokre fleke, što znači da se voda kroz zidove podvukla pod parket. Taj parket je puno puta dosad plivao, a 2014. osiguravatelji Vodoopskrbe nisu mi priznali da je potpuno uništen, nego samo brušenje i estetsku korekciju. A ja znam da su ispod toga betonska konstrukcija i toplinska izolacija, stiropor, s fekalijama', kaže Besednik.

Dok je ona intervenirala u WC-u, njezina majka začepila je šaht u dvorištu za odvodnju kiše. 'Sa svojih 85 godina stajala je tamo u čizmama, dok je iz šahta izvirala kanalizacija', prepričava sinoćnju dramu ova stanovnica Rudeša.

U časopisu National Security and the Future prije dvije godine objavljen je rad 'Upravljanje vodom u Gradu Zagrebu'. Autori Pavle Kalinić, Anastazija Bakran i Boris Guberina naveli su da Zagreb ima mješovit tip kanalizacije, što znači da se na taj način rješava i oborinske i otpadne vode, a sve se izlijeva u rijeku Savu.

'Razvitkom gospodarskih djelatnosti te urbanizacijom Grada Zagreba i okolnih dijelova povećavaju se potrebe za vodom, dok se s druge strane ispuštanjem otpadnih voda sve više povećava zagađenost površinskih i podzemnih voda i na taj način narušava već postojeća nepovoljna ekološka situacija. Mjere predostrožnosti i sanacije takvih situacija rješavaju se kompleksnom izvedbom zasebnog sustava za odvodnju i pročišćavanje otpadnih sanitarno-fekalnih i tehnoloških voda. Na području Grada Zagreba usvojen je razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda, što znači da se otpadne sanitarno-tehničke vode odvode i pročišćavaju zasebnim sustavom, a otpadne oborinske vode odvode do prijemnika zasebnim sustavom', preciziraju autori.

Moguće posljedice u slučaju potresa

Nadalje, upozoravaju da se Zagreb nalazi na seizmičkom području, pa je potrebno uzeti u obzir to da bi eventualni potres mogao utjecati na opskrbu i odvodnju. U nastavku su moguće posljedice u slučaju potresa:

• Opasnost od potresa prisutna je jer se na području Grada očekuju snažni potresi. Ako bi došlo do razornog potresa, došlo bi do pucanja cjevovoda i vodosprema, što bi uzrokovalo prekid opskrbe vodom naseljima na cijelom području Grada.
• Postoji mogućnost stvaranja novih bazena s vodom. Ponekad se presušeni zdenci pune vodom ili postojeći presušuju. U mnogim slučajevima mijenja se kapacitet izvora i razina vode u zdencima. Postoji mogućnost oštećenja ili rušenja vodosprema.
• Snažan potres mogao bi prouzročiti i oštećenje sustava odvodnje. Očekivane posljedice su prekidi redovitog funkcioniranja te poremećaji u funkcioniranju, moguće izlijevanje otpadnih voda te potapanje podruma.
• Krajnja posljedica može biti ugrožavanje zdravlja stanovništva. Procjenjuje se da bi potres nanio znatna oštećenja na vodovodnoj mreži i u kanalizacijskom sustavu u starim dijelovima Grada (Gornji grad-Medveščak, Črnomerec, Podsused – Vrapče i Donji grad).