Prije njihove analize, samo kratak podsjetnik na najvažnije brojke, naime, prema redovitom mjesečnom istraživanju agencije Puls za Novu TV, u slučaju da su danas izbori - čak 40,5 posto ispitanih glasalo bi za koaliciju SDP-HNS-IDS-HSU, dok bi desnom bloku HDZ-HSS-DC povjerenje dalo 29,9 posto ispitanih.

Što se tiče onih koji sjede ili ih žuljaju prepone u saborskim klupama, SDP i dalje vodi sa 30,8 posto glasova, ali i pada jer je riječ o brojci manjoj za oko pet posto nego prošli mjesec. Tako su prepolovili svoju prošlomjesečnu popularnost pred HDZ-om, koji ima 25,8 posto ispitanih, a na treću se stepenicu uspio popeti HSU sa sedam posto.

Zanimljivi rezultati, za koje politički analitičar Višeslav Raos smatra da jasno pokazuju kako 'SDP pati zbog Varšavske, iako je riječ o širem kontekstu u smislu problema upravljanja gradom Zagrebom'.

Međutim, 'HDZ tu ipak nije poentirao', dodaje Raos, objašnjavajući da se u slučaju pada popularnosti SDP-a radi o 'svojevrsnoj naplati za probleme u Zagrebu i Milana Bandića'.

Naime, 'treba uzeti u obzir da je kad se rade ankete najveći broj anketiranih, kao i birača, iz Zagreba', podsjeća Raos.

Što se tiče rasta popularnosti lijeve koalicije, iako to s obzirom na pad SDP-a djeluje zbunjujuće, Raos upozorava da 'građani u anketama instinktivno glasaju za oporbu, ali SDP bi se trebao zamisliti nad tim rezultatima'.

'HDZ je prizemljio pad popularnosti, ali mu ona ne raste, a oporba ne uspijeva izvući najbolje što može i prikupiti bodove, dok ih HDZ skuplja na račun vanjske politike, pa će biti zanimljivo vidjeti nove rezultate nakon ovoga s Haagom', kaže Raos.

RAST STRANKE UMIROVLJENIKA

Zanimljiv je međutim skok popularnosti HSU-a, 'ali to je na razini prolaznog trenda', ocjenjuje Raos, dodajući da je 'već bilo sličnih situacija, poput 2007, a sad je opet među vrućim temama pitanje mirovina'.

'Umirovljenici će zasigurno biti i nakon sljedećih izbora u Saboru, s tri ili kojim zastupnikom više', procjenjuje Raos, 'ali oni ipak nisu treća stranka po snazi u državi'. Smatra da bi 'to trebalo zabrinuti HDZ jer postavlja pitanje koga okupiti u desnu koaliciju kojoj rejting pada'.

Tome je tako jer 'građane Jadranka Kosor ipak nije uspjela impresionirati svojim potezima u vidu gospodarskih mjera, oko kojih također nedostaje jasnih i sažetih informacija, a uglavnom imamo velike fraze bez dubljeg značenja', upozorava Raos.

Dodaje kako smatra da su 'građani ipak na neki način začuđeni time što je Jadranka Kosor još tu, kao predsjednica Vlade, i kao takva stvara nekakav dojam tobožnje stabilnosti, pogotovo nakon istupanja HSLS-a, a ta je stabilnost začudila vjerojatno i šefa te stranke Darinka Kosora, ali to je', kaže Raos, 'sad već neka druga priča'.

S druge strane, profesor Nenad Zakošek s Fakulteta političkih znanosti, uz ogradu da on nema podatke o metodologiji provođenja ankete, bio je vrlo oprezan u svojem komentaru ankete pa kaže da 'možda Varšavska u smislu SDP-ovih problema u Zagrebu može biti jedan od uzroka pada SDP-ove popularnosti'.

No premda je, ističe Zakošek, 'Varšavska bila među glavnim vijestima nacionalnih medija pa se i zato ta priča proširila, pokazala je da i SDP ima svojih nekonzistentnosti. No ipak je glavni problem SDP-a taj što mu nedostaje uvjerljivosti te vlastitih jakih ljudi i programa, a to birači traže'.

S druge strane, 'HDZ-ova popularnost stagnira jer birači očito još nisu honorirali primjerice ukidanje niže stope kriznog poreza, nepopularnog harača, a gospodarske mjere nisu se pokazale vidljivima', ocjenjuje Zakošek.

Popularnost HSU-a i Zakošek smatra 'prolaznim trendom, ali i strankom koja ima potencijala i koja će prijeći parlamentarni prag od pet posto, kao i HNS i HSS'. Štoviše, Zakošek smatra da je lijeva koalicija na račun desna profitirala upravo zahvaljujući HSU-u. No SDP je taj koji treba vući lijeve kao najveća oporbena stranka i stoga, zaključuje Zakošek, ima i najveću odgovornost koje mora biti svjestan.