Osim što muku muči s plastikom, papirom, glomaznim i biootpadom, Zagreb daleko od očiju javnosti, jer njime nisu ispunjeni kontejneri ispred zgrada, isti problem ima i s muljem, odnosno otpadom iz pročistača otpadnih voda
Mulj se, kao što smo pisali proteklih godina, gomilao uz sam pročistač, pa se odvozio na paljenje u Drniš, pa ga se bacalo po međimurskim poljima i palilo u Mađarskoj. Manje je poznato to da je u posljednje dvije godine Grad poništio dva natječaja za rješavanje ovog problema. Jedan u kolovozu 2020., za mandata Milana Bandića, a drugi potkraj ovoga rujna, ali je to tek 20. listopada postalo vidljivo u Elektroničkom oglasniku javne nabave. Riječ je o poslovima čija je procijenjena nabavna vrijednost zbirno iznosila 113 milijuna kuna bez PDV-a. U prvom slučaju tražilo se tko će tijekom dvije godine zbrinuti 98 tisuća tona mulja, a u drugom je trebalo zbrinuti 110 tisuća tona.
Sredinom lipnja ove godine Grad je raspisao tender procijenjene nabavne vrijednosti 64 milijuna kuna za preuzimanje i daljnju oporabu mulja. Međutim, nakon manje od dva tjedna, dakle prije nego što je istekao rok od mjesec dana za prikupljanje ponuda, Eko-Logic iz Varaždina, tvrtka s dvoje zaposlenih, uložila je žalbu Državnoj komisiji za kontrolu javne nabave (DKOM) na natječajnu dokumentaciju. DKOM je usvojio žalbu i utvrdio da je dio zahtjeva za poništenjem dokumentacije zbog nepravilnosti u njoj bio opravdan. A Eko-Logic je tvrdio da Grad uopće ne zna što je predmet nabave, oporaba ili zbrinjavanje ili druge metode zbrinjavanja otpada. DKOM im je tu dao za pravo navevši da Grad nije jasno odredio predmet nabave. Zbog toga, ali i još nekoliko primjedbi koje je DKOM usvojio potkraj srpnja u žalbi, Grad je krajem rujna poništio nabavu.
Zanimljivo u cijeloj priči je to i da tvrtka Eko-Logic nije nepoznata iz ranijih poslova s muljem. Naime u listopadu 2017. drniška tvrtka Girk Kalun i Carbo Split dobili su posao vrijedan 50,2 milijuna kuna za zbrinjavanje 98 tisuća tona otpada. Otpad je trebao završiti u spalionici u Drnišu, ali se dva mjeseca kasnije otkrilo da ga se dijelom odlaže na međimurskim poljima kod Općine Orehovica. A odlagala ga je, kako su otkrila 24 sata, tvrtka Eko-Logic nakon što su je angažirali glavni izvođači radova.
Inspekcija Ministarstva zaštite okoliša utvrdila je tada da je na međimurskim poljima odloženo 566,7 tona, što nije bilo u skladu s dozvolama za gospodarenje otpadom prema kojima je mulj trebao biti odvezen i oporabljen na lokaciji tvornice vapna u Drnišu. Mirka Jozić, tadašnja pročelnica za gospodarstvo u Gradu Zagrebu, u medijskim istupima navodila je da u Gradu nisu znali da se mulj odlaže na poljima u Međimurju.