Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom (OSI) Anka Slonjšak dobila je u petak u Hrvatskom saboru pohvale za svoj rad, no zastupnici upozoravaju kako OSI, kojih je gotovo pola milijuna, ne mogu ostvariti niz svojih prava, pa su stavljene u položaj „građana trećeg reda“
U Hrvatskoj postoji velika skupina ljudi koja je zakinuta u ostvarivanju osnovnih ljudskih i građanskih prava, OSI smo stavili u položaj građana trećeg reda, posebno zabrinjava što nemaju pravo na izbor i mogućnost života u zajednici, kazale su Anka Mrak Taritaš (Glas) i Sandra Benčić (ZLK) raspravljajući o izvješću pravobraniteljice za OSI u prošloj godini.
Da je OSI suženo pravo izbora, ističe i Zvane Brumnić (SDP), koji kaže da su mnogobrojni problemi na koje u Izvješću upozorava Slonjšak, problemi izvršne vlasti, odnosno onoga što Vlada nije napravila.
Pravobraniteljica pak ističe da su lani napravljeni neznatni kvalitativni pomaci u politikama prema osobama s invaliditetom. Posebno je, ističe, vidljiv nedostatak sustavnih rješenja za posebne kategorije kao što su osobe s mentalnim i intelektualnim oštećenjima, osobe s autizmom, roditelji s invaliditetom, djeca s teškoćama u razvoju najranije dobi.
Rizik od siromaštva, nezaposlenost
OSI su u povećanom riziku od siromaštva, slabo su obrazovane, malo ih je zaposlenih. U radno aktivnoj dobi je 211 tisuća OSI, no na tržištu rada ih je samo 11. 610, navodi pravobraniteljica.
Obrazovni sustav još nije prilagođen i pristupačan za djecu i studente, neosiguravanje odgovarajuće stručne podrške djeci s teškoćama je nepoštivanje Konvencije o pravima djece i diskriminacija te djece.
Oporba poziva da se čim prije u proceduru stave zakoni o socijalnoj skrbi, o inkluzivnom dodatku, o osobnom asistentu.
Ti su zakoni krucijalni da bi OSI mogle dobiti kvalitetnu asistenciju, važno da se nastavi rad na njima, ističu Marin Lerotić (IDS) i Renata Sabljar Dračevac (SDP).
Zakon o socijalnoj skrbi ide u proceduru, nije točno da su radne skupine za druga dva zakona prestale s radom, odgovara državna tajnica u Ministarstvu socijalne politike Marija Pletikosa i upućuje na njihovu financijsku dimenziju, za „ovo što želimo uvrstiti“ potrebno je gotovo tri milijarde kuna.
Samo izvješće Vlada ocjenjuje vrlo informativnim, drži da će pridonijeti planiranju mjera za naredno razdoblje, ističe dobru suradnju s pravobraniteljicom, njene primjedbe smatra dobrim korektivom i putokazom za unaprjeđenje skrbi o OSI, kaže Pletikosa.
Bez projekata EU ostali bi bez puno usluga
Oporba zamjera što se dio projekata za OSI financira projektno, a ne sustavno. Marko Pavić (HDZ) suglasan je da treba osigurati sustavno financiranje, ali ističe i kako bez fondova i projekata EU puno usluga ne bi mogli priuštiti.
Marijana Petir (NZ) pozornost skreće na posebnu skupinu OSI - hrvatske branitelje invalide Domovinskog rata kojih ima ih oko 56 tisuća. Analize pokazuju da ih je u 2018. umrlo 3. 899, a dvije trećine bilo ih je mlađe od 70 godina, među njima i 640 HRVI od koji je suicid počinilo tri posto, navela je.