Ured Hrvatske biskupske konferencije (HBK) za obitelj smatra da je prijedlog zakona o medicinskoj oplodnji, koji je hrvatska vlada danas uputila u saborsku proceduru, nedorađen i nedovršen te da bi na svim njegovim sastavnicama trebalo još dosta raditi
U današnjem priopćenju pod naslovom 'Doprinos raspravi o medicinskoj oplodnji' kaže se da je spomenuti zakonski prijedlog neprihvatljiv po više osnova, a najviše zbog heterologne oplodnje (korištenje spolnih stanica treće osobe).
Prijedlogom da se spomenuti zakon donese po hitnom postupku umanjuje se kvaliteta rasprave, a posljedično i kvaliteta zakona, smatra Ured HBK za obitelj. 'I ovaj put, kao i za većinu zakonskih prijedloga u Hrvatskoj zadnjih godina, kojima se domaće zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije, na najkraće svodi vrijeme za kvalitetnu i ozbiljnu javnu raspravu', upozorava taj ured.
Ponovno se iznose i stajališta iz jučerašnje izjave HBK o medicinskoj oplodnji u kojoj se, među ostalim, ističe da 'Učiteljstvo Katoličke crkve stav o medicinskoj oplodnji zasniva na poštivanju triju temeljnih načela: prava na život i tjelesnu cjelovitost, bračnog jedinstva i nerazdvajanja bračnog čina od prokreacije'.
Zato, dodaje se, katolici ne mogu prihvatiti kao moralno dopustivu medicinsku oplodnju (ni homolognu - kad se upotrebljavaju spolne stanice supružnika - ni heterolognu). Navodi se da se u raspravi o prijedlogu zakona osobito problematiziraju odredbe koje predviđaju da se pristup medicinskoj oplodnji ograniči samo za bračne drugove i dodaje da je u Hrvatskoj sve očitiji trend izjednačivanja bračne zajednice s drugim alternativnim oblicima zajedničkog života. To je, ističe se, u izravnu protuslovlju sa stajalištem četiriju petina hrvatskih građana utvrđenu u Europskoj studiji vrjednota iz 2008.
Poštujući opravdanu želju bračnih drugova za vlastitim potomstvom, Ured HBK za obitelj smatra da bi bilo najbolje ozbiljno se usredotočiti na uzroke problema i pokušati ih u smislu cjelovite priprave za začeće u prvom redu riješiti na što prirodnije i manje invazivne načine.
S obzirom na to da je, dodaje se, zakonski prijedlog pred glasovanjem u Saboru, katoličke vjernike podsjeća se na Uputu Svete Stolice o nekim pitanjima glede sudjelovanja katolika u političkom životu iz 2002. U njoj, među ostalim, stoji da je izričita obveza katolika, a poglavito onih koji su izravno uključeni u zakonodavna tijela, suprotstaviti se svakom zakonu koji napada ljudski život.
Na kraju priopćenja navodi se da se 'želi potaknuti sve one koji će sudjelovati u odlučivanju da ne podlegnu etičkom relativizmu i pluralizmu, već da ostanu dosljedni u poštivanju temeljnih prava, općeljudskih vrjednota i ćudoređa na kojima je izgrađeno hrvatsko društvo'.
