"Predloženi zakon ugrožava naše građane, jer oni uopće nisu u fokusu", kaže Zvonimir Troskot (Most) i napominje kako se ne radi o ksenofobiji, nego o tome da svaka moderna i suverena država kreće od svojih građana, "a ovdje se radi o ugrozi malih i hrabrih ljudi koji su još ostali u Hrvatskoj, rade i plaćaju namete". Ovim zakonom poručujemo da ćemo dovesti do rušenja cijene rada domaćeg stanovništva, rekao je Troskot u raspravi o zakonu po kojem bi se poslodavci za pronalaženje radne snage obraćali Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ), koji će im izdati mišljenje nakon što provede test tržišta rada.

Taj test, Vesna Vučemilović (DP) označava "najslabijom karikom", a za zakon kaže da nije dovoljno dobar i da je "čavao u porazno demografsko stanje u Hrvatskoj". "U jeku smo zdravstvene krize, koja je potaknula novu gospodarsku krizu i onda idemo ukidati kvote i liberalizirati tržište rada na mala vrata", kazala je zastupnica koji ne vidi razloga za mijenjanje kvotnog modela.

Tko će provjeravati sklapa li se brak iz koristi?

Zakon kritiziraju i Hrvatski suverenisti. Na prvi pogled je neusklađen s ustavnopravnim poretkom, kontradiktoran je sam po sebi, kaže Željko Sačić i tvrdi da zakon otvara velika migrantska prava uspostavljena Marakeškim sporazumom "koja strahovito koštaju". Upozorava da je odredba o spajanju obitelji prepuna paušalnih ocjena, da se ne zna tko će i kako provjeravati sklapa li se neki brak iz koristi da bi se steklo pravo boravka u Hrvatskoj.

I Zeleno lijevi blok ima niz primjedbi na zakon. Katarina Peović kaže da će se njime u potpunosti liberalizirati uvoz strane radne snage, a da liberalizacija u najboljem slučaju znači stagniranje plaća. Sandra Benčić upozorava da je otežan pristup privremenom boravku i azilu, da će osoba kojoj se ne odobri boravak ili azil imati samo jedan pravni lijek, a to je upravni spor koji ne odgađa izvršenje rješenja. Osoba će biti deportirana za trajanja postupka, a za tri godine kad joj sud da za pravo to joj neće puno značiti, naglasila je.

Neće Hrvatska propasti zbog dolaska stranaca

Krešo Beljak (HSS) čudi se "sljepilu krajnje ljevice i desnice" i "elementarnom neznanju" da su zatvorena društva osuđena na propast. Ne mogu shvatiti da se netko plaši konkurencije, bez nje na tržištu rada nema napretka, najuspješnije države su i najotvorenije prema stranoj radnoj snazi, kazao je Beljak koji drži da predloženi zakon treba pozdraviti i da treba biti još otvoreniji. Neće Hrvatska nestati zbog dolaska stranaca, kazao je zastupnik.

SDP-ov Davorko Vidović kaže da je smjer kojim je krenuo zakon "dobar", da smanjuje rigidnost, pojednostavljuje procedure i administriranje. Navodi i kako nam je od ulaska u EU radni kontigent smanjen za pola milijuna ljudi te da nas bez stranaca, stranih radnika, "nema".

Ukidanje kvota i jednostavnije procedure za rad stranaca pozdravlja Dario Hrebak (HSLS). Preko ukidanja kvota za strance, poslodavci će dobiti priliku zaposliti kvalitetnu radna snagu kako bi barem turizam i gospodarstvo držali na životu, kaže zastupnik i dodaje kako će poslodavcima pomoći i ako zaživi plan da se dozvola može dobiti po modelu 15 plus 15 dana.

Privući digitalne nomade

I Marijana Puljak (Pametno) poručuje kako neće građane strašiti zakonom, pozdravlja što se digitalnim nomadima, mahom IT stručnjacima i kreativcima, omogućuje da dođu kod nas, žive i rade na daljinu. Predlaže da se smanje porezi i nameti i time ih se dodatno privuče.

Jedna smo od prvih zemalja koja će zakonski regulirati boravak digitalnih nomada, otvaramo mogućnost da svjetske trendove iskoristomo za poticanje našeg gospodarstva, kaže Miro Totgergeli (HDZ) koji je zadovoljan predloženim zakonom.

Prijedlog zakona o strancima kojim se na jasniji način propisuju odredbe vezane za ulazak, boravak i rad stranaca u Hrvatskoj te na drukčiji način regulira njihovo zapošljavanje Vlada je u Saboru uputila krajem kolovoza.