Sporni Zakon o koncesijama zbog kojeg je inicijativa Pokret otoka pokrenula veliku prosvjednu akciju upozoravajući na nepravilnosti u zakonu, prošao je i kroz ruke državnih odvjetnika. Kada i u kojim slučajevima Državno odvjetništvo, koje godinama pati od manjka kadrova, a zaposlenici rade u lošim uvjetima, mora pregledati zakonske prijedloge i o njima dati mišljenje?
Zakonom o državnom odvjetništvu propisano je da DORH daje, na zahtjev državnih tijela, mišljenje o nacrtima prijedloga zakona i drugih propisa. U isto vrijeme zakon ne propisuje kada i u kojim situacijama državna tijela moraju tražiti mišljenje državnih odvjetnika, već to rade po svom nahođenju.
Glasnogovornica DORH-a Martina Mihordin za tportal pojašnjava kako se u praksi od DORH-a traži mišljenje ako je riječ o zakonima u kojima se propisuje postupak pred sudovima i zakonima u kojima se uređuju pitanja koja se tiču imovine i imovinskih interesa Republike Hrvatske.
vezane vijesti
'Praksa i iskustvo državnog odvjetništva, saznanja do kojih mogu biti od koristi kod izrade propisa i doprinijeti kvaliteti ali i učinkovitijoj zaštiti imovine i imovinskih interesa Republike Hrvatske. Zbog toga su zamjenici Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske nerijetko članovi povjerenstava za izradu zakona i drugih propisa', pojašnjava.
S obzirom da se Zakon o koncesijama bavi državnim zemljištem i njegovim iskorištavanjem od strane privatnih tvrtki, logično je da je traženo mišljenje DORH-a kako bi se država osigurala od mogućih tužbi u slučaju da zakon nije u skladu s ostalim pravnim aktima.
Zakonima se u DORH-u bave isključivo zamjenici državnog odvjetnika. Ukupno ih ima 24, deset u Kaznenom odjelu, devet u Građansko-upravnom odjelu, devet zamjenika te u Odjelu za nadzor i Odjelu za međunarodnu pravnu pomoć i suradnju po tri zamjenika.
Ovisno o tome koje se područje uređuje pojedinim propisom, zahtjev za davanje mišljenja se dodjeljuje u rad zamjeniku državnog odvjetnika koji prema rasporedu poslova prati određeno područje.
Nacrti prijedloga zakona razmatraju se na Kolegiju državnog odvjetništva, a nacrti prijedloga drugih propisa na sjednicama odjela.
No tekstovi samih zakona najmanja su stvar. DORH daje svoje mišljenje o konkretnim slučajevima kada su u pitanju državna lovišta, davanje u zakup šumske površine ili pak građenje na zemljištu u vlasništvu RH. U Izvješću za 2016. godinu, glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan žali se na nekonzistentnu praksu. Napominje da Zakon o državnom odvjetništvu obavezuje DORH da daje svoje mišljenje kada to državna tijela traže, a u isto vrijeme njih na to ne obavezuju. Dakle, neka državna tijela traže mišljenja, a neka ne.
Tako se Cvitan žali da, pošto državna tijela ne moraju tražiti mišljenja za svaki slučaj u kojem država neko zemljište kupuje ili prodaje, za pojedine slučajeve to doista traže, al za neke druge ne traže pa je kod nekih ugovora naknadno bilo ustanovljeno da nisu rađeni u skladu sa zakonom.
Tako su državna odvjetništva na razini cijele Hrvatske u prošloj godini dala ukupno 4.379 mišljenja. Najveći konzument je Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje koji je tražio više od 1500 mišljenja.
