Ovdje treba istaknuti da licence neće morati imati DJ-evi koji koriste originalne CD-ove i ploče, što otvara pitanje ne radi li se na taj način diskriminacija u odnosu na one koji su legalno kupili mp3 preko nekog od brojnih glazbenih servisa.

'Svi DJ-evi koji glazbena djela u svrhu nastupa pohranjuju na svoje uređaje moraju imati licencu. U slučaju da se glazba na nastupu izvodi isključivo s originalnih CD-a, nije potrebna licenca. Međutim, prema informacijama koje imamo, to je uistinu rijedak slučaj', kazao je Darko Staničić iz ZAMP-a.

Dora Jelčić iz zagrebačkih Bass Invadersa drži da se na ovaj način dio DJ-eva u startu proglašava lopovima i piratima.

'Ono što me smeta je da se sve one koji posjeduju glazbu u mp3 formatu u startu smatra piratima odnosno lopovima. Ja osobno kupujem mp3 format i sad ću morati čuvati račune za sve njih, nositi ih sa sobom ili ih spremati u kompjuter?', upitala se Jelčić i dodala kako su svote koje traži ZAMP nerealno visoke jer nitko DJ-evima ne garantira gaže.

I dok su mišljenja o ZAMP-ovoj akciji među DJ-evima podijeljena, u jednom su jedinstveni – cijene licenci su bezobrazno visoke i nerealne. Naime, za godišnju licencu ZAMP traži 3.400 kuna, za polugodišnju dvije tisuće kuna, za tromjesečnu 1.176,00 kuna, a moguće je dobiti i dnevnu za 150,00 kuna (na sve ide i PDV).

Treba dodati da godišnju licencu ZAMP izdaje da se u svrhu nastupa posebno pohrani (ponovo snimi odnosno umnoži) do 10.000 glazbenih djela koja su s legalnih izvora.

Zbog nerealnih svota i DJ-evi su putem interneta pokrenuli inicijativu za izmjenom i dijeljenjem tarifa na više kategorija i smanjenjem cijena istih. Tako traže da najniža tarifa bude do tisuću pjesama i da se za nju plaća 360 kuna, dok bi se za najvišu izdvajalo 7.300 kuna, a ona bi obuhvaćala do 100.000 naslova.

Jedan od pokretača akcije za smanjenje tarifa Ivan Komlinović, koji je za gramofonima i CD playerima dva desetljeća, smatra da ZAMP-ova inicijativa nije besmislena kako to neki misle.

'Ne mislim da je ZAMP mislio bilo što loše, mislim da su imali na umu prvenstveno zaštititi diskografe i autore. Ono što je meni sporno je visina naknada jer velik broj DJ-eva uopće ne živi od tog posla već im je to povremeno dodatni izvor zarade.

Problem je u tome što ZAMP misli da DJ-evi žive jako dobro, a zaboravljaju da nemaju ni svi tjedne gaže i da ima onih koji puštaju glazbu po kafićima za dvjesto-tristo kuna jednom mjesečno. Načelno nemam ništa protiv toga da se uvede red, ali ne mogu naknade biti kao u Engleskoj iz čijeg je zakona ovo prekopirano', kazao je Komlinović

U ZAMP-u tvrde da inicijativa DJ-eva do njih nije došla te da je 'ovaj model dogovoren u pregovorima između svih nositelja prava na djelima, a koje zastupaju različite udruge'.

Unatoč tome što od svakog prodanog praznog medija (CD, DVD, hard disc, USB stick) ZAMP već ubire određeni postotak, čime su svi građani u startu proglašeni lopovima, jer se pretpostavlja da će na njih pohraniti glazbu ili filmove, kao i činjenici da ugostiteljski objekti posebno plaćaju naknade ZAMP-u, mnogi se DJ-evi opravadano pitaju nije li ova naknada već plaćena.

'Ne radi se o dvostrukoj ili trostrukoj naplati za istu stvar, već se radi o više pravnih osnova. Naknada koja je uračunata u cijenu praznih medija jest naknada za privatno i drugo vlastito korištenje (npr. kopija CD-a za vozilo, na osobnom kućnom računalu i sl.) te se ona nikako ne odnosi na umnožavanje djela u svrhu javnog izvođenja.

Naknada koju plaćaju ugostiteljski objekti odnosi se na korištenje glazbe kao dodatne ponude za njihove goste tj. javno priopćavanje, ponovo ona ne obuhvaća pohranjivanje djela. Naknada koju će plaćati DJ-evi odnosi se na pohranjivanja, snimanja djela na uređaje s ciljem DJ nastupa', zaključio je Staničić