Posljednjih mjeseci znatno se povećao broj ilegalnih migranata koji prolaze kroz Hrvatsku. U mreži Prvog, emisiji Hrvatskog radija, govorilo se o zaoštravanju migrantske krize na vanjskim granicama EU-a te stanju na hrvatskim granicama
Zoran Ničeno, načelnik Uprave za granicu MUP-a, osvrnuo se na incident na granici s Bosnom i Hercegovinom tijekom kontrole državne granice te rekao da je nakon tog događaja proveden očevid s hrvatske strane.
'Obišao se teren i sa strane BiH, pronašle su se osobe koje su tada bile na tom području, po našim saznanjima oko 80 migranata. Očevidom s hrvatske strane nisu pronađeni materijalni tragovi pucanja, a kriminalističko istraživanje provodi se i dalje te se nadamo da ćemo doći do nekih podataka koji bi mogli reći nešto o izvršiteljima', objasnio je Ničeno u emisiji Hrvatskog radija 'U mreži prvog'.
Istaknuo je da prema informacijama koje ima policija, postoji mogućnost da se radi o 'krijumčarskom sukobu migranata'. 'Nakon prvih sastanaka u Slunju sukladno analizi rizika podižemo snage na tom području i jačamo zaštitu granice, jačamo mogućnosti registriranja tih osoba koje uspiju nezakonito prijeći jer najveći dio onoga što građani vide kao migrante, to su osobe koje su registrirane i koje su zatražile međunarodnu zaštitu', dodao je.
Načelnik Uprave za granicu MUP-a istaknuo je da su nezakoniti prelasci granica u blagom padu u odnosu na prošlu godinu.
Dejan Mihajlović, zamjenik karlovačke županice, rekao je da stanje na terenu s migrantima zabrinjava iz više razloga. Istaknuo je da se stanovništvo osjeća nesigurno.
'Migranti se kreću u sve većim brojevima. Policija nastoji odraditi svoj posao u najboljoj mogućoj namjeri i na najvišoj razini, međutim brojevi su takvi da je pitanje koliko hrvatska policija ima kapaciteta za to', kazao je Mihajlović. Dodao je da zabrinjava to što politika na najvišoj razini ne čini dovoljno za smirivanje migrantske krize te da politika na lokalnoj razini ne može puno.
'S razine ministarstva dolaze instrukcije, donose se odluke da se pri tome lokalnu politiku ni ne konzultira, regionalnu se obavještava i to je to. Ljudi su nezadovoljni, nesigurni i boje se za svoju sigurnost', objasnio je Mihajlović.
Mihajlović je kazao kako je slučaj na granici s Bosnom i Hercegovinom izoliran i da takvim događajima ne treba pridavati posebnu pozornost.
'Više pažnje treba posvetiti velikom broju nelegalnih ulazaka. Hrvatska policija mora biti u stanju osigurati granicu', rekao je.
Anđelko Milardović, profesor s Instituta za migracije i narodnosti, komentirao je pojačan pritisak migranata na vanjske granice Europske unije te rekao kako ima niz faktora koji utječu na legalne i ilegalne migracije. Faktori su ekonomski, politički, klimatski, religijski i još mnogi drugi.
'To je nešto s čim se Europa suočava, uz napomenu da to suočavanje postaje sve više racionalizirano u obliku kontroliranih migracija', kazao je. Milardović je kazao da migracije za Europu mogu biti razarajuća sila samo ako proces ulaska migranata u Europu bude izvan kontrole.
'Od 2015. godine pa do danas europska politika što se tiče migracija i azila evoluirala je na poziciju upravljanja migracijama. Koncept upravljanja migracijama je jedino ono što može doprinijeti stabilnosti i sigurnosti', dodao je.
Milardović je rekao da je problem u upravljanju migracijama ne do kraja usklađena politika i interesi članica Europske unije kao cjeline.
'Postoje zajednička načela za upravljanje, a opet svaka država upravlja prema tim načelima u skladu sa svojim interesima', kazao je. Dodao je da bi prema projekcijama do 2050. Europa mogla doživjeti demografski slom.