„Imamo nevjerojatnu količinu snaga no naš nedostatak je da većina tih snaga nije u svakom trenutku spremna na sukob – jednostavno jer nemaju svu opremu koja im je potrebna“, rekao je Joerg Vollmer.

On je dao izjavu agenciji Reuters na marginama NATO-ve vježbe u Norveškoj.

Vollmer je zapovjednik NATO-vog Zapovjedništvo združenih snaga Brunssum, zaduženih za obranu sjeveroistoka saveza, kao i NATO-vih snaga za brzi odgovor (NRF).

NRF je sačinjen od oko 40 tisuća vojnika te je djelomično raspoređen po prvi put, nakon što je Rusija napala Ukrajinu u veljači.

„Ključno je ponovno izgraditi naše kapacitete. Radi se o brojevima, ali i o ponovnom uspostavljanju jedinica spremnih na sukob – to je idući ključan korak – da ih se ponovno obvezuje za prijavu NATO-u“, rekao je Vollmer, referirajući se na proceduru u kojoj članica informira savez da ima vojsku koja je spremna u svakom trenutku.

Promjena paradigme

Ukrajinska kriza dovela je do napuštanja NATO-ve paradigme ekspedicijskih misija proteklih 20 godina poput onih u Afganistanu u Iraku. Vollmer ističe da je prijetnja s kojom je Europa danas suočena zbog Rusije potpuno druge vrste.

„Ove ekspedicijske misije bile su ratovi koje smo izabrali. Donijeli smo političke odluke da sudjelujemo u njima i tražili smo od naših saveza da šalju kontingente ili snage“, rekao je.

„Sada, a to je ta promjena paradigme, potrebne su nam snage koje će se javljati NATO-u unaprijed kako bi ih imali spremne za sukob i rat u trenutku političke odluke o raspoređivanju vojske. Trebaju nam snage koje su spremne i u miru. Spremne na borbu i sposobne za brzu mobilizaciju“.

Vollmer je rekao da je cilj imati snage na sjeveroistoku saveza na tri razine – one koje će odgovoriti na prijetnju unutar 10, 30 ili 180 dana.