'Što se tiče nesreće kod Knina, dogodila se na način da je vozač zaustavio vozilo zbog kvara, a nažalost na njega je naletjelo drugo vozilo. Smrtno su stradali vozači iz oba vozila te je još jedna osoba zadobila teške ozljede i bori se za život. Suvozač osobe koja je zaustavila vozilo prošao je neozlijeđeno. Vjerojatno se i ovdje radilo o brzini', ističe Josip Mataija na Hrvatskom radiju.

Stravična nesreća u Dubravi specifična je po tome da je vozač star 67 godina divljao po cesti. 'On je uoči ove nesreće i naleta na parkirana vozila izazvao drugu prometnu nesreću. Na sreću, jedan je pješak zadobio lakše ozljede, bilo je tu puno sreće u nesreći. Protiv vozača ide kaznena prijava za obijesnu vožnju, predviđena je kazna do tri godine zatvora. Definitivno se radilo o velikoj brzini, tamo je ograničenje 50 km/h, a brzina je sigurno bila dvostruko veća. Točna brzina se još utvrđuje', dodaje Mataija.

Vozila su u ulici u Dubravi bila nepropisno parkirana, ali su ona zaustavila jureće vozilo da udari u pješake te su zapravo spasila živote.

Igor Stažić već godinama prati događaje na hrvatskim prometnicama, poglavito one koji pune stupce crne kronike.

'Stanovnik sam Dubrave dug niz godina, sam sam nastradao na toj prometnici kada sam imao devet godina, kada sam prelazio preko pješačkih prijelaza. Ta je prometnica iznimno opasna - ako ste gledali snimke, mogli ste vidjeti da na našim ulicama vlada kaos. Ovo što je gospodin Mataija kazao da je gospodin jurio brzinom većom od 100 km/h, da je cijela Avenija Dubrava s horizontalnom i vertikalnom signalizacijom loše uređena, da su automobili parkirani tamo gdje ne bi trebali biti, to vam samo ukazuje na nered u kojem generalno živimo. Iako je situacija u prometu posljednjih desetak godina povoljnija nego što je bila 1995. ili početkom 1990. ili 1979. Te je godine poginulo 1790 ljudi, sada se brojka kreće oko 300 ili 250. Promet je preozbiljna tematika kojom se naše društvo premalo bavi. Svi pričaju o pandemiji, a promet vam je gori od toga, ubija više ljudi nego primjerice malarija, smrtonosnija bolest', kazao je.

Dodaje da su prevencija i ulaganje u edukaciju iznimno mali u Hrvatskoj, slabo se vodi računa o tome. Iako je nesreću u Dubravi izazvao čovjek koji je 1954. godište, često se apostrofiraju mladi vozači koji često ginu na prometnicama.

'Kao i svugdje u svijetu, postoji problem mladih vozača. Ipak, moram reći da je i po tom pitanju puno napravljeno. Ranijih godina su mladi vozači izazivali puno više nesreća, s puno teških posljedica. Oni su prošle godine izazvali 13 posto nesreća, u kojima je bilo ukupno 17 posto smrtno stradalih. Autoškole mogu biti najbolje na svijetu, ali one vam neće dati iskustvo. Da bi netko postao dobar vozač, mora prijeći određeni broj kilometara i steći iskustvo u određenim situacijama. Kada mladi polože, tu nastaju problemi. Posebno problemi nastaju kada se vozi društvo, pa se vozač želi malo pokazati. Apelirao bih na roditelje da ipak nije dovoljno kada netko položi da mu daju ključ i kažu - evo ti sada, idi. Nije loše i kontrolirati kada se netko vrati iz izlaska u kakvom je stanju došao', ističe Mataija.

Igor Stažić dodaje da su za običnog vozača kazne velike, a za one koji imaju novac nisu velike. 'Zato vam se događa da si obijesni vozači koji dolaze iz elitističkih krugova zapravo dozvoljavaju i veće vragolije na cestama. Nemate socijalnu dimenziju u Hrvatskoj, kao primjerice drugdje. Imate primjer švicarskog bogataša Botterija koji je prije nekoliko godina vozio naseljem 23 kilometra iznad dopuštene brzine i za to je bio kažnjen s 223 tisuće eura, time je srušio rekord predsjednika Nokije u Finskoj', rekao je.

Istaknut je i zapanjujući podatak o broju poginulih u prometnim nesrećama u odnosu na Domovinski rat.

'U posljednjih 30 godina imali smo 17,18 tisuća poginulih na cestama, a u Domovinskom je ratu poginulo 12 tisuća ljudi', dodaje.

Josip Mataija odgovorio je i na pitanje kakvu novčanu kaznu može dobiti nesavjesni vozač iz Dubrave. 'To je kazneno djelo za do tri godine zatvora. Vidjet ćemo što će ili neće morati platiti, ali ide se na kaznenu prijavu. Također, za vožnju 50 km/h iznad ograničenja predviđena je novčana kazna od 10 do 20 tisuća kuna, a ako to ponovi, onda oduzimanje vozačke dozvole šest mjeseci', poručio je.

Vozače se stavlja u prvi plan, ali kod prometnih nezgoda odgovornost je podijeljena.

'Ne govoriti o lošim cestama, lošoj signalizaciji, tome da nam je vozni park star 13 godina. Porezna i carinska politika nam je takva da stimulira uvoz automobila i starijih od 15 godina. To je apsolutna katastrofa koja utječe i na sigurnost u prometu. Mi praktično postajemo smetlište Europe', dodaje Stažić.