'Nakon što je proglašena neovisnost, samostalnost i suverenost Hrvatske, zavladalo je veliko uzbuđenje. Predsjedao sam saborskom sjednicom, ali nisam bio pripremio nikakav govor ili zaključak. Grozničavo sam razmišljao što da kažem i u zadnji čas mi je došla rečenica, kao da mi je netko to sugerirao i izgovorio sam: 'Rođena je država Hrvatska, neka joj je dug i sretan život', onda je uslijedio pljesak, nastalo je grljenje i svi smo zapjevali himnu. To su neponovljivi trenuci', ispričao nam je u jednom dahu tadašnji predsjednik Sabora Žarko Domljan, čovjek koji je 25. lipnja 1991. proglasio hrvatsku samostalnom državom
Toga dana, 25. lipnja 1991., u osvit srpske agresije na Hrvatsku usvojene su Deklaracija o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske i Ustavna odluka o suverenitetu i samostalnosti Republike Hrvatske, odluke na kojima se temelji naša današnja državnost. Žarko Domljan u kratkom razgovoru za tportal s ponosom poručuje da je 25. lipnja datum kad treba slaviti početak hrvatske države, kad na svim kućama trebaju biti izvješene zastave, trube trubiti kako i drugi narodi slave jer je tada rođendan moderne hrvatske države.
Po njegovu mišljenju, 25. lipnja jedan je od najvažnijih datuma u novijoj hrvatskoj povijesti te ga Domljan uspoređuje s onim 30. svibnja 1990., kada je izabran prvi višestranački sabor u povijesti Hrvatske jer je 25. lipnja Hrvatska konstituirana kao suverena država. 'Tako upravo glasi ta Deklaracija koju smo toga dana uz veliko uzbuđenje i iščekivanje uz protivljenje nekih iz redova SDP-a koji su imali jedno drugo rješenje koje je spominjalo i udruživanje u neki novi savez, donijeli', prisjeća se prvi predsjednik višestranačkog Sabora.
Objašnjava da Deklaracija koju je predložio HDZ govori samo o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske. 'Prijedlog koji je imao SDP nije prihvaćen nego je prihvaćena naša Deklaracija, a zatim i Ustavna odluka istoga naziva o uspostavi samostalne i suverene Hrvatske. I tako je to uz malo trvenja i prigovora, pogotovo zastupnika iz redova SDS-a od kojih su neki tada još bili u Saboru, praktički jednoglasno prihvaćena', priča nam Domljan.
Ta dva dokumenta – deklaracija kao politički akt, a ustavna odluka konstitutivni akt, objašnjava, najvažniji su dokumenti novije hrvatske države jer se ona tada prvi put definira i kao država, i kao suverena i kao samostalna.
Sve što se zbivalo kasnije nema tu razinu važnosti, smatra on. 'Odluka od 8. listopada nije konstitutivni akt, to je deklarativni akt kojim se samo stavlja u funkciju odluka od 25. lipnja nakon što je istekao tromjesečni moratorij koji je odgođena primjena odluka usvojenih 25. lipnja. Ono što se danas naziva Dan neovisnosti 8. listopada samo je stavljanje u postupak razdruživanja onoga što je konstitutivno doneseno 25. lipnja, a to je opet došlo nakon referenduma od 19. svibnja', mišljenja je jedan od vodećih političara iz vremena stvaranja hrvatske države. Odluka je, napominje, uvijek akt nižega ranga. Sve međunarodne obaveze koje Hrvatska ima, također počinju teći od 25. lipnja 1991. godine.
Nezavisnost je proglašena pod zlokobnom sjenom agresije koja je već zapravo bilo otpočela nad Hrvatskom. Domljan kaže da su bili svjesni da ih čeka sukob sa Srbijom i pobunjenim Srbima te Jugoslavenskom armijom koja više nije bila jugoslavenska, nego posrbljena. 'Znali smo da će od toga 8. listopada, kad će se početi primjenjivati sve odluke iz Deklaracije i Ustavnoga zakona, doći do gužve i da će oni pokušati nekim aktom to onemogućiti. Tako je i bilo, 7. listopada se dogodio zračni napad na Banske dvore kada su umalo ubijeni Franjo Tuđman, Stjepan Mesić i Ante Marković', priča Domljan.
Ukratko, 25. lipnja je po Domljanu pravi početak suverene i samostalne Hrvatske, a uvođenje 8. listopada kao Dana neovisnosti krivo i loše. Za kraj je citirao Davorina Rudolfa koji je nedavno u Vijencu napisao da dva državna praznika, jedan državnosti, a drugi neovisnosti rastače domoljublje i zbunjuju ljude.
