U oba slučaja visoke temperature štete organizmu. Pojednostavljeno, "sunčanica pogađa 'samo' glavu - odnosno mozak. Ostatak tijela je u redu", govori Frank Erbguth, predsjednik Njemačke zaklade za mozak. Toplinski udar uzrokuje kolaps cjelokupnog sustava termoregulacije tijela i može biti koban.

No to ne znači da sunčanica ne predstavlja ozbiljno stanje. Erbguth naglašava da je čest neprimjetan prijelaz od sunčanice do toplinskog udara.

U odnosu na toplinski udar, sunčanica zahtijeva izlaganje sunčevoj svjetlosti. Toplinski udar se može dogoditi "u mrklom mraku" ako su temperature vrlo visoke, rekao je Bernd Böttiger, voditelj Odjela za anesteziologiju i intenzivnu medicinu pri Sveučilišnoj bolnici u Kölnu i savezni koordinator liječnika njemačkog Crvenog križa.

Naša tjelesna temperatura obično je oko 37 stupnjeva Celzijusa. Toplinski valovi tijekom kojih noćne temperature ostaju visoke stavljaju tijelo pod veliki napor. Može doći do točke kad se nije moguće ohladiti znojenjem, osobito ako se ne pije dovoljno tekućine.

"Tijelo više nije u stanju raspršivati toplinu", objašnjava Erbguth. Tako se tjelesna toplina povećava i temperatura tijela raste na 40 stupnjeva Celzijevih ili više, što utječe na razne tjelesne sustave. "Koagulacijski i krvožilni sustav prvi kolabiraju", dodaje Erbguth.

U tom smislu važno je znati da se krvne žile šire na visokim temperaturama, povećavajući dotok pregrijane krvi u kožu, gdje se toplina isparavanjem znoja rasipa u okolinu. Ovo hladi i kožu i krv blizu njezine površine koja potom na nižim temperaturama teče u dublje dijelove tijela.

Ali ako dođe do toplinskog udara, "krv se zgrušava". "Mali ugrušci začepljuju male krvne žile", rekao je Erbguth. Bubrezi, zajedno s jetrom i srcem, više ne mogu pravilno funkcionirati. U najgorem slučaju, može doći do zatajenja više organa.

"Vlažna toplina puno je gora od suhe", dodao je Erbguth, pošto povećana vodena para u zraku smanjuje isparavanje znoja na koži, a time i sposobnost tijela da se ohladi.

Simptomi toplinskog udara su iznenadni umor, glavobolja i osjećaj vrtoglavice, rekao je Erbguth. "Mogu napredovati do mučnine, povraćanja pa gubitka svijesti", dodao je. Böttinger kaže da su i vruća i suha koža te ubrzani otkucaji srca znakovi upozorenja.

Ako postoji sumnja da je netko doživio toplinski udar, obavezno treba pozvati hitnu pomoć. Prije dolaska bolničara, osobu se treba premjestiti u hlad što je prije moguće, preporuča Böttiger.

Tada je potrebno ohladiti tijelo osobe, ali se led ne smije staviti izravno ne kožu jer bi mogle nastati ozebline, upozorio je Erbguth. Umjesto toga, preporučuje se kockice leda umotane u krpu i hladni oblozi.

Ako je osoba još pri svijesti, potrebno joj je ponuditi piće - vodu, voćni čaj ili sok pomiješan s mineralnom vodom, rekao je Böttiger. Bolničari mogu dati osobi rashladne intravenske infuzije. Ako je žrtvin koagulacijski sustav već kolabirao, antikoagulansi se daju u bolnici.

U slučaju sunčanice, "moždane opne (tanki slojevi tkiva koji prekrivaju i štite mozak) i mozak se zagrijavaju. Porast od tek stupnja ili dva dovoljno je da izazove neku vrstu meningitisa (upala moždanih ovojnica )", objašnjava Erbguth. "Mozak nije najsnažniji organ", dodao je.

U posebnoj su opasnosti osobe koje nemaju kosu ili je imaju vrlo malo, primjerice starije osobe, bebe i mala djeca. "Vrh lubanje dojenčadi je tanak", ističe Böttiger.

Neki simptomi sunčanice slični su onima kod toplinskog udara, poput glavobolje i vrtoglavice. Drugi simptomi su bol u vratu i ukočenost, osjetljivost na svjetlost, crvenilo lica, objašnjava Böttiger.

Simptomi se mogu pojaviti tek nekoliko sati nakon dugog boravka na suncu, primjerice visoka temperatura kod male djece.

Ako se sumnja da bi netko mogao imati sunčanicu, treba ga skloniti s vrućine u hlad. Tijelo im treba hladiti mokrim krpama, a najbolje je da im se podigne gornji dio tijela. Trebali bi unijeti i puno tekućine. Ako se stanje osobe pogorša i počne gubiti svijest, treba pozvati hitnu pomoć.