Najmarginaliziranija etnička zajednica u Europskoj uniji su Romi. U Republici Hrvatskoj ih prema procjenama ima više od 30.000. Uvjeti u kojima žive lošiji su od prosječnih uvjeta življenja većinskog stanovništva i drugih nacionalnih manjina, marginalizirani su i stigmatizirani u gotovo svim društvenim i javnim sferama. Stoga smo uputili pitanje zastupniku romske nacionalne manjine u Saboru i Udruzi Roma Zagreba i Zagrebačke županije da vidimo jesu li ih ikada kontaktirali hrvatski europarlamentarci i jesu li se ikada založili za unapređenje položaja ove najbrojnije i najugroženije manjine u EU, ali i u svijetu
'Bilo je puno obećanja, ali nikada ništa konkretno', kazali su za tportal iz Udruge Roma Zagreba i Zagrebačke županije.
'Postoji mnoštvo Roma koji ne znaju ni čitati ni pisati. Uvjeti života u kojima žive su loši, a naglašavamo kako postoji i određen broj Roma u Hrvatskoj koji već 50-60 godina ne mogu dobiti hrvatsko državljanstvo. Nama se daju obećanja, onda mi obećanje dajemo našim ljudima, a ona se nikada ne ostvare. Primjera radi, ima nekoliko Roma koji su završili fakultete u Zagrebu, obećan im je posao za 1.600 kuna, ali ih od 15. lipnja prošle godine, otkada smo predali papire, nitko nije niti nazvao', dodaju iz Udruge i naglašavaju kako za predstojeće izbore za Europski parlament i oni imaju svog favorita, listu Snaga Roma Hrvatske (SRH), te se nadaju dobrom rezultatu.
Zastupnik romske nacionalne manjine u Saboru, Veljko Kajtazi, također je kazao kako mu se nikada nitko od hrvatskih eurozastupnika nije obratio s ciljem da aktualizira status hrvatske romske zajednice u Europskom parlamentu
'Nitko me nije kontaktirao, ali se nadam da ipak hoće. Volio bih kada bi se založili za projekte prema EU fondovima kako bi se izvukla neka sredstva i za romsku zajednicu. Problemi Roma u Hrvatskoj su jedan začarani krug koji čine obrazovanje, zapošljavanje i zdravlje', naglašava jedini zastupnik koji je u Sabor ušao direktno sa Zavoda za zapošljavanje.
Kajtazi je posebno naglasio problem nezaposlenosti Roma, koji spadaju u teže zapošljive osobe, kako zbog faktora koji se vrednuju na tržištu rada (stručno obrazovanje, radno iskustvo), tako i zbog još uvijek prisutnih predrasuda, zbog čega se zalaže za pozitivnu diskriminaciju prilikom zapošljavanja Roma.
Jedna od preporuka Vijeća Europe je uvođenje određenih mjera kojima se Romi mogu radno angažirati i kojima se može poboljšati njihov socioekonomski položaj. U Hrvatskoj je jedna od tih mjera bila zapošljavanje u programima javnih radova, no Kajtazi podsjeća kako je rebalansom proračuna za gotovo 10 milijuna kuna smanjen iznos koji je bio namijenjen ovom programu.
'Krajem prošle godine je Vlada RH usvojila Nacionalnu strategiju za uključivanje Roma do 2020. godine te Akcijski plan Desetljeća za uključivanje Roma 2005-2015. Nemojmo da sve ostane samo mrtvo slovo na papiru', apelira Kajtazi.
