Na obilježavanju desetogodišnjice primjene Zakona o suzbijanju diskriminacije u Hrvatskoj istaknuto je da se time konkretiziralo ustavno načelo jednakosti, no i upozoreno kako se na suzbijanju diskriminacije mora raditi još jer je njezina prisutnost u društvu znatno veća od prijava nadležnim tijelima.
Konferencijom "10 godina primjene Zakona o suzbijanju diskriminacije u Hrvatskoj“, u četvrtak je u organizaciji pučke pravobraniteljice i Kuće ljudskih prava, obilježena i obljetnica dodjele mandata instituciji pučkog pravobranitelja kao središnjem tijelu za borbu protiv diskriminacije.
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović je upozorila kako je broj područja u kojima dolazi do kršenja ljudskih prava i diskriminacije, zaista velik. Istaknula je da je diskriminacija najčešća na osnovi enticiteta, u području rada i zapošljavanja te na osnovi spola i invaliditeta pa će se razgovarati o tome gdje je Hrvatska stigla u pogledu suzbijanja diskriminacije i je li stanje bolje danas nego ranije.
"Donošenjem zakona sustav je postavljen široko i njime se konkretizira ustavno načelo jednakosti te se unose europska načela jednakog postupanja", kazala je dodavši kako postoji velik broj tijela koja su nadležna za suzbijanje diskriminacije.
vezane vijesti
Iako građani mogu tražiti zaštitu od diskriminacije, upozorava Vidović, istraživanja pokazuju kako je prisutnost diskriminacije u društvu znatno veća od prijava nadležnim tijelima. Kazala je da više od dvije trećine građana nije prijavilo diskriminaciju smatrajući da se time ništa ne bi promijenilo, zbog straha da se situacija ne pogorša, jer nisu znali kome se obratiti ili su smatrali da bi sudski postupak bio kompliciran, dugotrajan i skup.
Nepravilnosti kod postupanja policije
Osvrćući se na nepravilnosti kod postupanja policije u slučajevima upotrebe ustaškog pozdrava, Vidović je rekla kako je u nizu predmeta od policije zatražila očitovanja o neujednačenom postupanju.
"Neujednačeno postupanje policije slučaj je, primjerice, pjevača Marka Perkovića Thompsona, koji kod korištenja ustaškog pozdrava nije procesuiran, a jesu mladići koji su nosili majicu s takvim natpisom. Drugi je primjer postrojavanje ustaške bojne u Splitu uz nazočnost, a što je zabrinjavajuće, predstavnika ministarstva", naglasila je Vidović.
Ističući kako ni tu nije uložena prekršajna prijava, rekla je da se radi o nekonzistentom i neujednačenom postupanju što je u suprotnosti s praksom Visokog prekršajnog i Ustavnog suda.
Problem sporost sudova i neadekvatna primjena zakonskih odredbi
U građanski odgoj i obrazovanje trebalo bi uvesti adekvatan sadržaja o ljudskim pravima te pojačati djelovanje na lokalnoj razini, ocijenio je programski direktor Kuće ljudskih prava Ivan Novosel, a kao veliki problem kod suzbijanja diskriminacije naveo je sporost sudova i neadekvatnu primjenu zakonskih odredbi u postupcima.
"Svjedočili smo prije dvije godine da je donošenje Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije bilo obilježeno kontroverzama. Tadašnji ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier i ekipa oko njega pokušala je iz nacionalnog plana izbaciti nacionalne manjine i LGBTQ osobe", upozorio je.
Novosel je dodao da građani imaju manjak povjerenja u institucije, a prema istraživanju iz 2016., čak petina ispitanika je tvrdila kako je diskriminaciju doživjela jednom ili više puta u proteklih pet godina.
Današnja europarlamentarka zakon ocijenila pogubnim
Podsjetivši na put donošenja zakona, bivša predsjednica Vlade Jadranka Kosor rekla je da je zakon rađen i u suradnji s nevladinim udrugama. Napomenula je kako je u vrijeme donošenja zakona, i prihvaćanja u Vladi, u javnosti došlo do niza negativnih komentara, velikih pritisaka, osobito iz Crkve, pojedinih nevladinih udruga, ali i pojedinaca.
"Bila sam i sama napadana zbog zakona koji nije ništa drugo nego razrađen Ustav Republike Hrvatske i u izvršnim osnovama i u člancima koji trebaju uobličiti život građana. Iako je zakon bio dobro izbalansiran i u suživotu sa zakonom o ravnopravnosti spolova i Ustavom, bura nije prestajala. Ipak zakon je prihvaćen u Hrvatskom saboru, s glasom protiv i to jedne europarlamentarke, koja ga je ocijenila pogubnim", istaknula je Kosor. Aludirala je na Marijanu Petir koja je jedina glasala protiv donošenja Zakona o suzbijanju diskirminacije.
Dodala je kako nije sigurna bi li se danas takav zakon mogao donijeti u Hrvatskoj s obzirom na struje koje propagiraju, primjerice, da u zakonu stoji kako su obitelj jedino parovi koji imaju djecu. Poručila je kako se o suzbijanju diskriminacije treba govoriti mnogo više i češće posebice u politici.
