'Moramo ispočetka razgovarati, vjerujem da ćemo se uspjeti dogovoriti', kaže županov zamjenik, napomenuvši da u Istri žele investicije, no da Županiji partner u bilo kakvim investicijama nije tvrtka, nego Vlada. Doduše, HEP se već požurio objaviti natječaj za potencijalne investitore, no Plomin C još nema lokacijsku ni građevinsku dozvolu.

'Kad smo prvi put dobili zahtjev od HEP-a da uključimo TE Plomin u prostorni plan Županije, to je bio dokument na papiru formata A4, bez ikakve podrobne analize. Postavili smo u Prostornom planu Županije da to bude termoelektrana na plin', kaže Grubišić, dodajući da je na višim instancama netko pak odlučio da novi Plomin bude termoelektrana na ugljen. 'Kaže se da se radi rekonstrukcija, no mi smatramo da je to izgradnja', ističe zamjenik Župana dodajući da bi stoga bilo neozbiljno od Istarske županije da zauzme stav na temelju te studije. 'U ovom trenutku tražimo da struka kaže svoje jer inače dolazimo u situaciju da donosimo odluku na kojoj se temelji budućnost, a da ne znamo sve parametre', ističe Grubišić.

Kako veli, nepoznato je koji će biti utjecaji na okoliš, koji su to strateški energenti jer znamo da ugljena nemamo dovoljno, ne znaju se ni ekonomski učinci, a treba razmisliti i zašto se u SAD-u termoelektrane na ugljen zatvaraju, a tvrtke koje su ga koristile propale su. 'Ono što nas veseli jest da bismo kroz izgradnju TE Plomin riješili dva važna ekološka problema – deponij ugljena jer bi se spremio u silose, a preostala šljaka od Plomina 1 i 2 odvezla bi se brodovima', napominje Grubišić.

'Hrvatska do 2015. mora zatvoriti sve termoelektrane na ugljen, ali HEP je to prekršio nazvavši zahvat rekonstrukcijom, iako se radi o izgradnji trećeg bloka', pojašnjava Josip Anton Rupnik predsjednik Zelene stranke – zelene alternative. Kako je ustvrdio, projekt Plomina s ugljenom kao energentom ekološki je neprihvatljiv, a isto tako i ekonomski.

'Čačić je razuman čovjek i zna da u ovakvoj gospodarskoj situaciji danas ulažeš ono malo što imaš da bi sutra imao povrat, no nitko ne zna kad će Plomin biti gotov i kolika će cijena energenta biti tada. Ove godine cijena se kreće 20 do 22 eura po kubiku ugljena, no sljedeće godine može biti i viša, na kraju možda i nekoliko puta veća. Europa, naime, želi izjednačiti uvjete proizvodnje energenata', kaže Rupnik.

Podsjetio je da do 2015. Hrvatska mora imati 20 posto obnovljivih izvora, kao i da smo se obvezali da ćemo za 20 posto smanjiti emisiju CO2, pa stoga smatra da je forsiranje Plomina na ugljen, za koji Hrvatska nema pokriće, već ga mora uvoziti, u interesu pristaša lobija koji vide veliku zaradu u njegovoj dobavi. Kako veli, ni za Plomin 2 nikada nije dobio odgovor zašto ugljen u Hrvatsku prevoze strani brodari, a ne domaći, a odavna su zatražili i da se javnosti predoči ugovor s njemačkim RWE-om, što još nije učinjeno.

Briga o lokalnom stanovništvu, prioritetno koristeći šanse za veći ekonomski prosperitet i osiguranje zavidne socijalne zaštite, nužnim smatra i načelnik Općine Kršan Valdi Runko

'Samo će vrijeme potvrditi opravdanost takvog eventualnog zahvata ili poduhvata. Očekivanja lokalnih zajednica su da se maksimalno poštuju najzahtjevniji standardi zaštite prirode i okoliša, koliko god to utjecalo na cijenu kilovatsata, te standardi normi EU-a iz 2010, kao i već dosegnuti standardi za novoizgrađene slične objekte u razvijenim zemljama EU-a.

Partner u garanciji rečenog mora biti Vlada RH, u čemu ćemo, ukoliko dođe do gradnje objekta Plomin C, tražiti konsenzus svih struktura, na svim razinama izvršne vlasti', veli načelnik Kršana.