Dok su 70-e i 80-e bile zlatno doba naturizma u Hrvatskoj, od 2000. brojke su u laganom padu, no i dalje, prema podacima Kamping udruženja Hrvatske, petina gostiju dolazi na ljetovanje u Hrvatsku upravo zbog nudizma i njegove tolerantnosti na plažama.

Osim što smo u naturističkom turizmu po kapacitetima treća nacija, Hrvatska se može pohvaliti da je vrsarska Koversada, osnovana 1961. godine kao prvi domaći nudistički kamp, vjerojatno i kamp s najdužom tradicijom nudizma u Europi. Koversada, koja se prostire na milijun četvornih metara, može u jednom danu ugostiti pet tisuća nudista, što ju čini i najvećim europskim naturističkim kampom. Ujedno, tek dvadesetak kilometara od Vrsara, u susjednom istarskom gradiću Rovinju nalazi se naturistički kamp s pet zvjezdica Valalta koji, po novoj klasifikaciji njemačkog i nizozemskog autokluba ADAC-a i ANWB-a, od ove godine nosi prestižnu titulu najboljeg europskog kampa.

'Odlika naturističkih kampova je da imaju stabilnije poslovanje, s najmanje oscilacija. Prošle godine, kad je turizam općenito bio u usponu i kad su se bilježili rekordni rezultati, naturistički kampovi imali su mali pad, odnosno bilježili su koji postotak manje, no zato se ove godine kad smo imali nešto manji posjet pokazalo da su naturistički centri gotovo na istoj razini kao lani. Naturisti su vjerni gosti i redovito se vraćaju u iste objekte, no od strateškog opredjeljenja tvrtki ovisi hoće li zadržati naturizam u kampovima', kaže Igor Vidas, predsjednik skupštine Kamping udruženja Hrvatske (KUH). Dodaje da se broj naturističkih kampova smanjuje, no oni koji su ostali posluju stabilno.

Broj naturista u svijetu opada

Činjenica je da broj naturista u svijetu opada, pa tako danas imamo bitno manje naturističkih gostiju nego što ih je bilo 70-ih i 80-ih kad smo imali zlatno doba naturizma, a kako napominje, današnji naturisti su uglavnom starija populacija. Zapravo, veli, naturizam je u 2000-ima počeo bilježiti manje brojke, ali zadnjih nekoliko godina poslovanje naturističkog segmenta je stabilno.

'Naturisti su ove godine ostvarili oko dva milijuna i 300 tisuća noćenja, no prije trideset godina ostvarivali su 6,5 milijuna noćenja. Doduše, tada smo imali 33 naturistička kampa, dok je današnji ukupni kapacitet Hrvatske 12 kampova. Od toga ih je sedam u Istri, što čini preko 80 posto kapaciteta. Na prvom mjestu naturističkih destinacija je Francuska koja u jednom danu može primiti 50 tisuća gostiju, zatim Njemačka s kapacitetom 29 tisuća, dok su iza nas Italija, koja se puno kasnije od Hrvatske otvorila naturistima, i Španjolska koja ima jedan od najboljih naturističkih kampova na svijetu', navodi stručnjak za kamping turizam Jerko Sladoljev

Iznosi i podatak da je skoro 60 posto gostiju koji dolaze kao naturisti s njemačkog govornog područja, odnosno to su Nijemci, Austrijanci i Švicarci, a slijede ih Nizozemci i Slovenci, dok kao zanimljivost napominje da Hrvata skoro da i nema, odnosno udio u strukturi naturista im je svega 0,3 posto.

'Brojke naturističkih kapaciteta nisu u minusu, vrte se oko lanjskih', veli Sladoljev i ističe da su naturisti izuzetno lojalni te se rado vraćaju u iste objekte, no da ipak zamjeraju to što se nedovoljno kontrolira dolazak obučenih gostiju na plaže koje su rezervirane za nudiste.

Naturistički turizam treba zaštititi

'Naturistički turizam treba zaštititi da postane kvalitetna selektivna ponuda, a trendovi idu u tom smjeru da se gasi', smatra Sladoljev. Kako veli, ne samo da bi trebalo prihvatiti certifikate koje nam je ponudila Međunarodna naturistička federacija, a koji omogućuju kroz određene parametre mjerenje i verificiranje kvalitete te ih dosad imaju jedino rovinjski kamp Valalta i umaški Kanegra, već bi trebalo raditi i na njegovanju naturizma kao svojevrsne posebnosti naše ukupne turističke ponude.

'U usporedbi s prije trideset godina, naturizam je spao na male brojke i ako Ministarstvo turizma ne odredi da će se pobrinuti za taj segment, naturistički kampovi će se polako gasiti. Trebalo bi dati neke beneficije jer naturisti su posebnost, manjina, turistički segment koji bi i zbog raznolikosti ponude trebalo očuvati. To vam je kao da imate butigu i ako vam se asortiman svede na tri proizvoda, nećete imati prometa kao što biste imali s većim asortimanom ponude', poručuje Sladoljev.