Sredinom ožujka ove godine županija, 42 općine i Grad Osijek poslali su Vladi pismo kojim traže 26,5 milijuna kuna za borbu protiv komaraca, napasnika čija je populacija u istočnoj Slavoniji izuzetno visoka. Na sastanku općinara i županijske uprave 12. ožujka u Osijeku rečeno je da županija ne može izdvojiti više od 300 tisuća kuna, a Grad Osijek 9,4 milijuna kuna. Koliko je ta stavka velika u gradskom proračunu, dovoljno govori podatak da tretman komaraca zauzima gotovo trećinu stavke za zdravstvo, koji iznosi 33,8 milijuna kuna.

Većina tog novca otići će na zaprašivanje pesticidima iz zraka ili sa zemlje iz kamiona, iako ta metoda ima vrlo slabe učinke, a ekološki je najštetnija. Avionski tretman osobito je štetan. 'Na velikom području pesticidi se avionima raspršuju vrlo temeljito. Od ovih neselektivnih pesticida stradavaju svi kukci, a učinak se osobito pojačava tretiranjem iz zraka. Učinkovitost ove agresivne metode u uništavanju komaraca iznosi samo dva posto', upozorava Enrih Merdić, pročelnik Odjela za biologiju Sveučilišta J. J. Strosmayera u Osijeku.

Uništavanje legla ličinki jedino je rješenje

Istraživanjima komaraca i metodama njihova učinkovita suzbijanja Merdić je posvetio proteklih dvadeset godina i tvrdi da je preventivni način borbe najdjelotvorniji. 'Naša terenska istraživanja dokazala su da je tretman pesticidima, osim učinkovitosti od samo dva posto, vrlo kratkotrajan. Dva dana nakon tretmana komarci su već na istom prostoru', objašnjava Merdić.

Dok ubijanje milijuna odraslih komaraca 'razletenih' po gradu i u prirodi gotovo da uopće ne djeluje, preventivni oblik borbe sastoji se od uništavanja legla njihovih ličinki. Protein izoliran iz bakterije Bacillus thuringiensis otapa se u vodi i zaleđuje u granule koje se potom razbacuju po leglima otkrivenim barama i drugim staništima. Nakon hranjenja tom otopinom ličinke su osuđene na sigurnu smrt, jer protein djeluje kao otrov i dovodi do rasprsnuća probavnog sustava. Ova metoda sprečava razvoj odraslih komaraca iz ličinki, a nije štetna za ostale organizme. 'Radi se o visokoselektivnoj metodi, jer protein nije štetan za druge organizme na našem području', objasnio je Merdić.

Preventivna metoda navedena je kao primarna u gradskom programu aktivnosti suzbijanja najezde komaraca, ali ipak na zaprašivački način odlazi većina novca. Tako će se ove godine pesticidima iz zraka komarci tretirati najmanje osam puta, a po potrebi sa zemlje iz aviona. Ugovor s Gradom Osijekom o obavljanju ovog posla sklopio je županijski Zavod za javno zdravstvo zajedno s pet osječkih tvrtki. Ravnatelj zavoda Stjepan Rudan najavljuje da će se iz aviona tretirati samo rubna područja grada budući da je to zabranjeno u naseljenim područjima Pravilnikom o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije.

Ilegalno tretiranje iz zraka 2009. - Osječani se nadisali permetrina

Osječani se nadaju da se neće ponoviti špricanje pesticidima iz aviona iznad grada u srpnju 2009. godine, kada je gradska uprava svjesno prekršila zakon unatoč ranijem upozorenju Ministarstva zdravstva da je to zabranjeno. Zaprašene su sve gradske ulice pred večer 25. srpnja kada su brojne obitelji izašle u šetnju promenadom uz Dravu, parkovima i na terasama kafića.

Za tretiranje se koristi preparat Reslin Super s aktivnom tvari permetrinom. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) krajem 2005. ocijenila je u studiji o tom preparatu da 'kratkotrajni boravak u aerosolu oblaka nakon vanjskog zaprašivanja uzrokuje neprihvatljivo visokom izloženošću permetrinu...' te da 'tijekom i nakon unutrašnjeg i vanjskog zaprašivanja pristup zaprašenom prostoru mora biti ograničen dok se oblak aerosola ne slegne'. Osim izloženosti pesticidima raspršenim iz aviona, Osječani ih često udišu i tijekom tretmana sa zemlje. Prema izvještaju županijskog Zavoda za javno zdravstvo o provedbi suzbijanja komaraca za 2008. navodi se da se pesticidima tretiralo 17 puta na širem području grada, a te godine nabavljeno je tisuću litara pesticida. Pored Reslina, ove godine koristit će se i Neopitroid

Dolazak napasnika i prijenosnika virusa - azijskih tigrastih komaraca

Mjerenja koncentracije komaraca, koje je proveo Odjel za biologiju, pokazala su da ona dostiže do tisuću jedinki u 15 minuta, a standard Svjetske zdravstvene organizacije tolerira do 15 komaraca u minuti. Gotovo u potpunosti radi se o poplavnim komarcima, ali 2004. u Zagrebu i kasnije u Osijeku prvi put uočen je azijski tigrasti komarac (Stegomyia albopicta) koji do sada nije živio na našem području. Pojava azijskog tigrastog komarca zabrinula je javnozdravstvene stručnjake zbog njegove sposobnosti brzog širenja i štetnog zdravstvenog djelovanja. 'Biološki značaj proizlazi iz sposobnosti brzog širenja - lakog osvajanja umjetnih legla i prilagodljivosti novim uvjetima pri čemu istiskuje druge vrste, osobito vrstu Culex pipiens u urbanim leglima. Sa zdravstvenog stajališta važan je kao molestant - napasnik - vrlo agresivna dnevnoaktivna vrsta; još značajnije, važan je zbog sposobnosti prenošenja različitih arbovirusa od kojih je najznačajniji virus dengue', navode Ana Klobučar i Nikola Benić iz Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba u svom članku objavljenom 2006. u Hrvatskom časopisu za javno zdravstvo.

Poplavna područja u Osječko-baranjskoj županiji zauzimaju 33 tisuće hektara i sve su to potencijalna staništa komaraca. Ovi napasni insekti jaja mogu polijegati u barama u gradu, po gumama i kantama u dvorištima, a mjesta za prezimljavanje mogu pronaći u podrumima kuća i zgrada. Na prošlotjednom skupu o zaštiti prirode u Osječko-baranjskoj županiji održanom u županijskoj vijećnici profesor Merdić pokazao je teglu od tri decilitra mutne vode punu jajašaca komaraca.

'Unutra je deset tisuća jaja', okupljenim sudionicima skupa nije bilo svejedno pri pomisli na područja uz Dravu, Dunav i Kopački rit. Ekstremno visoka koncentracija komaraca u i oko Osijeka proizlazi iz vrlo pogodnih ekoloških uvjeta za razvoj, pa su stoga i troškovi suzbijanja vrlo veliki. Međutim i ove godine 70 posto sredstava (9,4 milijuna kuna od Grada Osijeka i 300 tisuća kuna od Osječko-baranjske županije) otići će na neučinkovit tretman pesticidima, a na preventivno suzbijanje legala samo 30 posto.