Pentagon za primjer navodi tvrtku Qinteq Norh America, koja američku vojsku snabdijeva bespilotnim letjelicama, robotikom, softverima i ostalim tehnologijama, a koja je navodno već tri godine izložena hakerskim napadima iz Kine. Situacija je po američki sustav navodno toliko loša da se strahuje kako bi u slučaju rata ili neke druge krize Kina mogla jednostavno isključiti pojedine mreže američkog obrambenog sustava.

Neki se stručnjaci, međutim, pitaju je li stanje doista tako dramatično i ne stoje li iza tako otvorenog javnog apostrofiranja Kine i neki drugi interesi. Jarno Limnell, direktor kibernetske sigurnosti za kompaniju Stonesoft, upozorio je na to preko portala Business Insider. 'Kad imate ovako identificiranog neprijatelja, to vam daje jednostavnije opravdanje za razvoj napadačkih potencijala u cyber-prostoru, kao i rezanje sloboda u istome', kazao je Limnell.

Američko zakonodavstvo već dulje vrijeme je pod snažnim pritiskom da se vladi i nekim privatnim kompanijama zakonski dozvoli da u potpunosti nadziru američke građane na internetu.

Kao drugi mogući motiv za pronalaženje velikog neprijatelja navode se oštre mjere štednje kojima je uslijed borbe s krizom podvrgnut Pentagon: teške su oko 50 milijardi dolara godišnje.

Limnell nije sasvim protiv stvaranja novih 'odreda geekova' (kako ih naziva Business Insider) u redovima američke vojske. No upozorava da trubljenje o kineskoj prijetnji i odabir jednog 'arhineprijatelja' predstavljaju opasnu simplifikaciju stanja u brzo razvijajućem svijetu globalne cyber politike, u kojem nema opravdane logike tražiti opipljivog neprijatelja u prilično bezobličnom svijetu hakiranja i 'haktivizma'.

'Prijetnje su mnogobrojne i sežu daleko šire od suparničkih nacionalnih država. Stoga se kao imperativ postavlja zauzimanje perspektive koja obuhvaća svih 360 stupnjeva vidokruga', poručio je Limnell.

Jedna od prijetnji za sigurnosne režime SAD-a spomenuti je haktivizam – korištenje informatičkih tehnologija za promicanje političkih, često slobodarskih i progresivnih ciljeva. Haktivizam je, između ostalog, usmjeren na političke strukture koje pokušavaju ograničiti i suziti slobode građana i na razne načine manipulirati njima. Na udaru su i institucije poput krupnih banaka i drugih financijskih institucija koje se smatra odgovornima za ekonomski i društveni rasap Zapada na početku 21. stoljeća. Business Insider primjećuje da se s institucijama poput banaka i njihovih problema građani slabo poistovjećuju, dok bi apostrofiranje Kine kao globalne prijetnje već moglo kreirati određeni osjećaj ugroženosti na kojem se onda može politički (i ekonomski) profitirati.