Hezbolah (Božja stranka) osnovan je 1982. kao odgovor na izraelsku invaziju Libanona. U međuvremenu, taj pokret stekao je veliku podršku među šijitima, djelomično i zbog svesrdnog pomaganja lokalnoj zajednici.

Taj pokret, inspiriran Iranskom revolucijom, osigurao je financijsku i vojnu podršku Irana. Podupire ga i sirijski režim predsjednika Bašara al-Asada, optužen za krijumčarenje sofisticiranog oružja za Hezbolah kroz poroznu libanonsko-sirijsku granicu.

Oružana borba protiv Izraela glavni je cilj Hezbolaha od njegovog osnutka do danas. Popularnost pokreta naglo je porasla 2000. godine, kada je Izrael nakon 22-godišnje vojne prisutnosti povukao trupe iz južnog Libanona.

Politička uloga Hezbolaha dobila je na važnosti nakon rata s Izraelom 2006. godine, a potom i 2008. kada je na valu sektaškog nasilja šijitski pokret preuzeo kontrolu nad većinski sunitskim zapadnim Bejrutom.

No rat u Siriji, koji je izbio kada je režim pokušao ugušiti ustanak pobunjenika u ožujku 2011. godine, donekle je narušio ugled Hezbolaha u arapskom svijetu jer je pokret pružio nedvosmislenu podršku al-Asadovom režimu.

Mahmud Ahmadinedžad, Bašar al-Asad i Hasan Nasralah

Čelnik Hezbolaha, karizmatični klerik Hasan Nasralah, priznao je 30. travnja da su njegove snage uključene u borbe u Qusayru, graničnoj regiji Sirije. Tada je rekao da 'prijatelji Sirije' neće dopustiti pad predsjednika al-Asada, a tu izjavu sirijska oporba odmah je proglasila 'prijetnjom'.

U ožujku, američki predsjednik Barack Obama pozvao je međunarodnu zajednicu da Hezbolah proglasi 'terorističkom organizacijom'.

Hezbolah je jedina skupina u Libanonu koja je odbila predati oružje po okončanju građanskog rata 1975. - 1990. uz obrazloženje da im je oružje potrebno za zaštitu države od izraelskih napada.

Nasralah je proglašen glavnim tajnikom Hezbolaha 1992. godine, nakon što je njegov prethodnik Abas Musavi ubijen u izraelskom raketnom napadu. U međuvremenu, Nasralah je postao jedan od najutjecajnijih vođa u arapskom svijetu. Od rata 2006. rijetko se pojavljuje u javnosti zbog straha od izraelske likvidacije.

U studenom 2010, Nasralah je zaprijetio da će 'odsjeći ruku' svakome tko pokuša uhapsiti članove Hezbolaha zbog sumnji utemeljenih na medijskim izvještajima da su ubili bivšeg libanonskog premijera Rafika Haririja 2005. godine.

Djeca su redoviti dekor prosvjeda Hezbolahovih pristaša

Hezbolah ili neke od njegovih podružnica navodno su umiješani u niz napada, poput bombardiranja vojarne američkih marinaca u Bejrutu 1983. godine, kada je poginula 241 osoba te napad na izraelsko veleposlanstvo u Argentini 1992. godine.

Obavještajci procjenjuju da Hezbolah raspolaže sa više od 40.000 raketa kratkog i dugog dometa, kao i drugim sofisticiranim oružjem, uključujući protuzračne projektile koji mogu doseći Izrael.

Iako je Hezbolah u početku nastojao nametnuti islamski način života u Libanonu, u međuvremenu je ublažio retoriku i tvrdi da želi živjeti u jedinstvu sa svim građanima Libanona.