Ako se konzultira tablica koja tumači što znači koja magnituda, potres od 2,9 prema Richteru svrstan je u kategoriju manjih koje ljudi različito doživljavaju ovisno o Mercallijevom intenzitetu. Ako je intenzitet od I do II, potres će osjetiti tek malo i tek poneki ljudi, a ako je od II do IV, ljudi će ga često osjetiti, ali će rijetko uzrokovati štete. Mercallijeva ljestvica je linearna dok je Richterova logaritamska, što znači da je potres magnitude 5 pet deset puta jači od potresa magnitude 4 po Richteru.

Mr. Ivo Allegretti rukovoditelj seizmološke službe Hrvatske na Geofizičkom zavodu PMF-a za tportal je objasnio da su instrumenti pokazali da je sinoćnji potres zapravo imao čak nešto manju energiju od 2,9 po Richteru, ali je imao relativno jak intenzitet.

'Energija koju je oslobodio je jedna priča, a efekt i osjećaj koji je izazvao kod građana druga. Mi seizmolozi efekt opisujemo intenzitetom, a on se mjeri ljestvicom koja se naziva Mercalli-Cancani-Siebergovom', rekao je naš stručnjak.

'Danas postoje i suvremenije ljestvice koje su prilagođene današnjim uvjetima života. Naime, život se prije 100 i više godina uglavnom odvijao u drvenim kućama, često prizemnicama. Danas uglavnom živimo u betonskim kućama i neboderima pa ljestvice treba prilagoditi. Potres je u Zagrebu imao intenzitet IV do V stupnjeva. Ovih V stupnjeva vrijedi zato što je grad gusto naseljen pa je dojam takav da je potres za nijansu jači nego što bi bio u nekom manje naseljenom prostoru. Potres intenziteta IV smatra se umjerenim. Njega veliki dio stanovništva u kućama primijeti, a na otvorenom tek neki. Manifestira se tako da se tresu vrata, pokućstvo, staklenina, posuđe i sl. Čini se kao da je prošao neki vrlo veliki kamion. On će rijetko koga probuditi, no sinoć su uglavnom svi bili budni. Kod stupnja V se već njišu slike, zaustavljaju ure s klatnima, padaju manji predmeti, ljudi se bude iz sna i bježe iz kuća. Ovaj jučerašnji potres bio je upravo negdje na prijelazu; dovoljno jak da izazove strah, pa i paniku, osobito kod ljudi koji su bili bliže epicentru ili na višim katovima kuća. Energija je fizikalna veličina koja se bilježi seizmološkim instrumentima. Mercallijev intenzitet pak mjeri učinke koji su različiti u svakoj kući, na svakoj lokaciji i ovise od čovjeka do čovjeka', pojasnio je Allegretti.

Jučerašnji potres osjetio se jače u istočnom dijelu grada nego u zapadnom. Hipocentar se nalazio na dubini od oko pet kilometara. U tom smislu spada u pliće potrese pa se jače i osjetio. Instrumenti naših stručnjaka nisu zabilježili podrhtavanja ni prije niti poslije sinoćnjeg potresa.

Koliko snažan potres mogu očekivati Zagrepčani?

Nakon manjih potresa Zagrepčani se često sjete onog iz 1880. koji je imao magnitudu 6,3 stupnja po Richteru, a intenzitet 8 stupnjeva Mercallijeve ljestvice. U Zagrebu je tada bilo 2483 stambenih i 1187 gospodarskih zgrada, a grad je imao oko 30.000 stanovnika. Gotovo svi građevinski objekti u gradu bili su oštećeni, a 12,6% ih je bilo teško oštećeno.

Prirodno, svi se pitaju kada će doći sljedeći veliki i koliko će snažan biti.

Potrese je danas još uvijek nemoguće predviđati i najavljivati. Poznato je da se Zagreb nalazi u trusnom području, a Allegretti kaže da bi najjači mogao biti sličan onome iz 1880. ili malo jači.

'Godine 1880. Zagreb je pogodio jak potres. Nešto slabiji, ali još uvijek dosta jaki zabilježeni su početkom 20. stoljeća. No već dugo nije bilo nekih jakih. U zadnjih par mjeseci registrirani su potresi u okolici Markuševca i pod Medvednicom. Međutim oni nisu ništa neuobičajeno; tamo se znaju često događati', rekao je naš seizmolog.

'Prema riziku snažnih potresa Zagreb se može usporediti L'Aquilaom u Italiji koja se tresla u travnju 2009. To je bio malo jači potres od onoga koji je pogodio Zagreb 1880. To je otprilike mogućnost koju može doživjeti Zagreb. To podrazumijeva prilična razaranja. Zato je potrebno upozoriti građevinare da budu oprezni, osobito kada preuređuju stare kuće, kada u njima skidaju zidove, stupove i uporišta pa ih zamjenjuju suvremenim materijalima koji ne mogu na odgovarajući način podnijeti opterećenja. Treba vrlo oprezno pristupati skidanju zidova i pregrađivanjima u starim kućama', upozorio je Allegretti.

U bivšoj Jugoslaviji, kaže, ozbiljan je zakon o protupotresnoj gradnji uveden tek nakon potresa u Skoplju 1963. Uvedena je obaveza konstrukcije kuća s horizontalnim i vertikalnim ukrutama. U novije vrijeme legislativno se pazi na aseizmičku gradnju, no pitanje je koliko se ona u stvarnosti provodi. Posljednji napredak u smislu osiguranja gradnje predstavlja pristup Europskoj građevinskoj normi Eurocode 8. u sklopu koje je napravljena karta akceleracija prema kojoj bi se građevinari trebali ravnati, rekao je Allegretti koji smatra da je važno na odgovarajući način kontrolirati građevinare, ali i educirati građane kako bi znali na koji način se zaštititi i reagirati na potrese.