Dijete vam se razboljelo, pedijatar je zabilježio to u sustavu i označio da trebate na bolovanje, a to je u sustavu vidio i vaš izabrani liječnik. Kada dijete ozdravi, sasvim logično bi bilo da je procedura opet ista, odnosno da ponovno pedijatar sve označi, a vaš liječnik vam izda doznake koje potom predate poslodavcu. Međutim situacija u kojoj se našla naša čitateljica govori da je digitalizacija u Hrvatskoj nešto drugačija od onakve kakvom je zamišljamo
Digitalizacija. Još od 2014. godine, kada se tadašnji šef HDZ-a Tomislav Karamarko gostujući na HTV-u nije mogao sjetiti nje kao jedne od pet točaka predizbornog programa Domoljubne koalicije, ovaj pojam zvuči kao neko mitsko biće kada ga izgovore političari. Doduše bili bismo prestrogi kada bismo zaključili da je ostala samo mrtvo slovo na papiru i da se nije ništa dogodilo, ali da je negdje na repu, baš kao kada je se Karamarko nije mogao sjetiti – jest.
I dalje za neke stvari, iako ih obavite online, trebate imati papir, a da je tome tako, svjedoče i pritužbe nekoliko čitatelja koji su se javili tportalu. Naime roditelji male djece koja ovih dana pune pedijatrijske ambulante pitaju se zašto doznake za zatvaranje bolovanja, nakon što im dijete ozdravi, moraju nositi od pedijatra svom liječniku opće prakse.
vezane vijesti
'Pedijatrijske ambulante su zakrčene. Ti liječnici ostaju i rade prekovremeno, a na telefon ih je gotovo nemoguće dobiti. I kada ih dobijete, ako vam je dijete bolje i ne mora na dodatnu kontrolu te želite zatvoriti bolovanje, morate po papir, pa ga morate odnijeti svom liječniku', požalila nam se Zagrepčanka (podaci poznati redakciji), dodajući da kad je utvrđeno da je dijete bolesno i kad je otvarala bolovanje, nije trebala ništa od toga jer je pedijatrica označila to u sustavu, što je u njemu onda vidjela i njena liječnica. Upitala se gdje je tu ta digitalizacija i zašto sve to nije riješeno na isti način ili zašto joj liječnik jednostavno ne može poslati to na mail, a onda ona proslijediti svom liječniku i potom poslodavcu.
'Morate obilaziti dva doma zdravlja, dvije ambulante koje možda i nisu blizu jedna drugoj i sve u doba pandemije! Mojoj prijateljici, kada je bolesna, liječnik i doznake za bolovanje koje zatvara bez problema pošalje mailom, a onda ih ona ispostavi svom poslodavcu', kazala je ogorčeno. Odgovor na ovo, ali i na još neka pitanja potražili smo u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO), u kojem navode da 'roditelj ne mora fizički preuzimati potvrdu za dijete i dostavljati je izabranom doktoru, već postoji informatički način, dakle pedijatar može proslijediti preporuku u sustav da je izabrani doktor može vidjeti putem CEZIH-a'.
Dodaju da doznake nije potrebno dostavljati HZZO-u jer su još od proljeća prošle godine zbog covida-19 napravili nadogradnju informatičkog sustava eZdravstvo funkcionalnostima kojima poslodavcima omogućuju uvid u podatke o bolovanjima zaposlenika – a odnosi se to na digitalizirano izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad te na digitaliziranu potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad.
'Ovom uslugom poslodavcima je omogućen uvid u podatke o utvrđenoj privremenoj nesposobnosti za rad, kao i uvid u podatke potrebne za obračun i isplatu naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad', stoji u odgovoru HZZO-a. Međutim naša čitateljica ponavlja da za otvaranje bolovanja nije morala nositi nikakve papire jer je pedijatrica u sustavu označila da je dijete bolesno i da ona mora na bolovanje, što je vidjela njena liječnica. Dodaje da je, kada ga je trebala zatvoriti, morala ići kod pedijatrice, a potom i kod svog liječnika s papirom u ruci.
Potvrda samo radniku osobno
U HZZO-u ističu da potvrda o privremenoj nesposobnosti za rad, u odnosu na način njenog izdavanja, nije u njihovoj nadležnosti jer je riječ o postupanju prema posebnim propisima iz područja radnog prava. 'Naime izdavanje navedene potvrde uređeno je Zakonom o radu, odnosno prema članku 37. Zakona o radu, prema kojem je radnik dužan, što je moguće prije, obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri dana. Prema istom članku Zakona o radu, ministar nadležan za poslove rada pravilnikom propisuje sadržaj i način izdavanja navedene potvrde', kažu u HZZO-u. Spomenuti pravilnik navodi da se 'liječnička potvrda može izdati samo radniku osobno', a u slučaju smještaja radnika u zdravstvenu ustanovu, članovima uže obitelji radnika, skrbniku ili nadležnom centru za socijalnu skrb, uz predočenje potvrde da je radnik smješten u zdravstvenu ustanovu.
'S jednog na drugi kraj grada, a sve s papirom u ruci u 21. stoljeću', istaknula je čitateljica.
'Liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nemaju u ugovoru s HZZO-om definiranu obvezu komunikacije e-mailom s osiguranim osobama. Međutim moramo istaknuti da s obzirom na činjenicu da izabrani doktor utvrđuje početak i kraj privremene nesposobnosti za rad, zbog čega je u pravilu nužan pregled osigurane osobe, u ovakvim slučajevima ne možemo uvijek govoriti o nužnosti 'izbjegavanja dolaska' u domove zdravlja i ambulante liječnika te svoditi sve na pitanje komunikacije e-mailom s osiguranim osobama', navode u HZZO-u. Potom objašnjavaju zašto komunikacija e-mailom nije poželjna, ali i što očekuju da bi se situacija mogla riješiti.
'Razmjena osobnih podataka putem elektroničke pošte bez primjene dodatnih mjera zaštite, s aspekta zaštite osobnih podataka, vrlo je nesiguran način komunikacije i razmjene podataka, poglavito zato što izostaje mogućnost potvrde identiteta pošiljatelja, odnosno primatelja elektroničke pošte, ali i činjenice da pošta od pošiljatelja do primatelja putuje u lako čitljivom obliku i prolazi kroz niz točaka u komunikacijskom kanalu elektroničke pošte, nad kojima niti pošiljatelj niti primatelj nemaju kontrolu, pa i činjenice da su u praksi česti slučajevi nenamjernog slanja elektroničke pošte osobama kojima ista zapravo nije bila namijenjena, odnosno drugi slučajevi povrede osobnih podataka, zbog čega dostava ovakve i slične povjerljive dokumentacije putem e-maila nije adekvatna', ističu u HZZO-u.
Zaključno dodaju kako se nadaju da će u perspektivi moći u potpunosti preusmjeriti digitalnu komunikaciju s osiguranim osobama radi ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja na platforme poput sustava e-Građani.
