Trebao je to biti jedan od uobičajenih nedjeljnih letova United Airlinesa na liniji Chicago – Louisville. Nevolja je krenula kada su odgovorni zaključili da je let prebukiran, a kompanija je baš njime morala poslati četvero svojih ljudi u Louisville na radni zadatak.

Shvativši da su kratki sa slobodnim mjestima, glavni stjuard zamolio je četvero od 70 putnika da putovanje prebace na sljedeći slobodan let, ali nitko na to nije pristao. Kompanija je potom ponudila 1.000 dolara kompenzacije onima koji  dobrovoljno iziđu iz zrakoplova, no na to su se svi oglušili pa je posada nasumce izabrala one koji moraju napustiti letjelicu. Troje njih pomirilo se sa sudbinom i izišlo, ali četvrti, stariji muškarac, nije se dao. Pozvana je u pomoć policija čikaške zračne luke, a kada je putnik unatoč svemu tvrdoglavo ostao sjediti, policajci su ga zgrabili za noge i vukući ga duž cijeloga prolaza između sjedala, dovukli do izlaza. Čovjek se batrgao i urlao, pri čemu je ozlijedio lice, potekla je krv, no ništa nije pomoglo. Izbačen je iz zrakoplova.

Kako to danas biva, zgroženi putnici snimili su mobitelima dramu i poslali je na društvene mreže. Na internetu je nastao lom, ali usijanje je doseglo vrhunac nakon reakcije direktora United Airlinesa, Oscara Munoza. 'Posada je postupila prema utvrđenoj proceduri predviđenoj u takvim slučajevima, ali je ozlijeđeni putnik bio destruktivan i ratoboran', izjavio je Munoz hladnokrvno. Priča se preselila na naslovnice domaćih novina i svjetskog tiska, pa i našeg, a brzo je otkriven identitet neposlušnog putnika. Bio je to 69-godišnji dr. David Dao, liječnik internist, podrijetlom Vijetnamac, uredno oženjen, brižni otac troje djece i djed, koji se u ponedjeljak morao pojaviti na radnom mjestu u bolnici pa mu se, eto, kao i posadi United Airlinesa žurilo svojim pacijentima.

Krenuli su komentari o aljkavosti zrakoplovnih kompanija i njihovu običaju da prodaju više karata nego što ima mjesta, zbog čega 475.000 putnika godišnje mora dobrovoljno ili protiv svoje volje odustati od putovanja ili ga odložiti. Priča se zakotrljala i na kineskim društvenim mrežama, privukavši 160 milijuna korisnika SinWeiba, njihova Twittera. 'Je li putnik izbačen s leta United Airlinesa zato što je Azijat 'To je rasna diskriminacija!' 'Amerikanci su barbari!' 'Krilatica United Airlinesa 'Letite prijateljskim nebom' američka je hipokrizija, a ovaj slučaj je savršena ilustracija načina na koji SAD poštuje ljudska prava!' 'Bojkotirajte United Airlines'... To su tek neki od 97.000 ogorčenih komentara na SinaWeibu, uz poziv na bojkot kompanije.

Dva dana nakon događaja vrijednost dionica United Airlinesa (86.000 zaposlenih i ukupna imovina 39 milijardi dolara) na njujorškoj burzi pala je za pet posto, a tek treba vidjeti što će se događati na kineskom tržištu, gdje je taj od svih američkih avioprijevoznika najprisutniji, povezujući izravnim letovima brojne američke s kineskim gradovima. Letovima pacifičkim rutama United Airlines ostvaruje 14 posto prihoda.

Čak i kolumnist Der Spiegela Sascha Lobo piše da 'United Airlines mora nestati sa tržišta jer se u vrijeme interneta, kada se zorno može dokazati svaka greška, takva kompanija više ne može bez ozbiljnih posljedica odnositi prema svojim klijentima kao prema smeću'. A oštećeni David Dao već priprema tužbu.

Ovaj se 'azijski' skandal dogodio za službena posjeta kineskog predsjednika Xi Jinpinga SAD-u i njegova dogovaranja s Donaldom Trumpom o stodnevnoj trgovačkoj suradnji dviju ekonomskih velesila (nije bilo gafova, naglašava CNBC). Trump se tužio da je trgovački deficit s Kinom 300 milijardi dolara i da tako ne ide dalje, Xi ga je tješio činjenicom da su američki potrošači profitirali zbog jeftinog kineskog rada i rastućih kineskih investicija u SAD.

Dok su njih dvojica pregovarali, do Južne Koreje je – nakon zadnjih sjevernokorejskih testova balističkih raketa i nuklearnog oružja - elegantno doplovio 97.000-tonski nosač aviona USS Carl Vinson (CVN 70) u pratnji krstarice s navođenim raketama i dvama razaračima. Svakim takvim pokusnim ispaljivanjem, Sjeverna Koreja bliže je stvaranju interkontinentalne balističke rakete koja bi mogla doseći američko kopno, što, dakako, Pentagonu nije nimalo drago. Dok iz Pjongjanga stižu bjesni komentari zbog američkog izazova, Trump tweeta :

'Sjeverna Koreja traži nevolje. Bilo bi super da nam Kina pomogne. Ako ne pomogne, mi ćemo bez njih riješiti problem'. Xi Jinping, pak, apelira na 'smirenje strasti i razumno i mirno rješenje'.

I dok Trump i Xi pregovaraju o trgovini, Amnesty International izvještava o 1.032 izvršene smrtne kazne u svijetu 2016. godine, ne računajući na one u Kini. Točan broj egzekucija u Kini je nepoznat, a njihova grupa za zaštitu ljudskih prava Dui Hua procjenjuje da ih je prošle godine bilo 2.000, trostruko manje no prije jednog desetljeća, ali još uvijek više nego u ostatku svijeta zajedno.

A Egipat je imao krvavu Cvjetnicu: dva bombaška napada na dvije koptske crkve, jedan na koptsku katedralu u Aleksandriji, drugi na crkvu u Tanti, gradu na delti Nila. Poginule su 44 osobe, više od stotinu je ranjenih, vojska je na ulicama, proglašeno je tromjesečno izvanredno stanje u zemlji, a sve to tjedan prije Uskrsa i mjesec dana prije posjeta pape Franje Egiptu. Odgovorni? Opet tzv. Islamska država. Za predsjednika Abdela Fataha al-Sisija to je prava noćna mora, jer se obvezao na zaštitu Kopta, koji se inače osjećaju izopćenima iz poslovnog svijeta, politike i akademske zajednice. 'Prema nama se odnose kao prema insektima', tuži se jedan od njih.

Amerikanci otkrivaju papu Franju. 'Moćna sila na strani migranata je Rimokatolička Crkva', ističe prošloga tjedna The Washington Post. 'Katolički kardinali, biskupi i svećenici postaju najutjecajniji protivnici rigidne imigracijske politike podupirane desničarskim populistima u SAD-u i Europi. Pokretač i uzor je papa Franjo, koji zagovara njihova prava u propovijedima, govorima i djelima', piše list, navodeći niz primjera američkih katoličkih svećenika koji ga slijede.

Jedan od njih je kardinal Joseph W. Tobin iz Newarka, koji je prošloga mjeseca vodio prosvjed protiv deportacije jednog Meksikanca. Losanđeleški nadbiskup Jose H. Gomez organizirao je u 300 župa dijeljenje knjižica na engleskom, španjolskom, korejskom i vijetnamskom s informacijama o pravima imigranata, dok je kardinal Joseph Cupich iz Chicaga uputio svećenike da ne puštaju u crkvu pripadnike savezne migracijske vlasti bez službenog naloga i bez nazočnosti odvjetnika nadbiskupije. Istu uputu dobili su i ravnatelji katoličkih škola, što je pokušaj – kaže Cupich – da se vlastima odgovori oštro, 'ali ne ekstremno'.

Znamo kako šestogodišnji rat malim Sirijcima krade zdravlje, djetinjstvo i budućnost, ali spasila se barem sedmogodišnja Bana Alabed iz Alepa. Uz pomoć majke, djevojčica je tweetala o životu civila pod opsadom njezina grada, stekavši više od 360.000 sljedbenika i potaknuvši mnogobrojne apele svjetskim silama da okončaju sukob. Kako to rade svjetske sile, tome svjedočimo ovih dana, a 'Simon & Schuster' ujesen objavljuju Banine memoare naslovljene 'Dear World' (Dragi svijete). Ova američka izdavačka kuća slijedi staro pravilo da jedna žrtva s licem i imenom svjedoči više od svih brojkia i službenih izvješća međunarodnih humanitarnih organizacija te urednica Christine Pride kaže:

'Banina iskustva i poruke nadilaze ratna izvješća i političku larmu, podsjećajući nas na ljudsku cijenu rata i raseljavanja.'

P.S. Što mislite o gradskom spomeniku King Kongu u naravnoj veličini? Ne u Zagrebu, nego u Hanoju. Na ideju, doduše, nije došao Milan Bandić glavnog grada Vijetnama, nego - ni manje, ni više – vijetnamsko Ministarstvo kulture. Spomenik nesretnom kralju gorila iz američke filmske radionice bajki za djecu i odrasle, trebao je biti podignut na obali tihog jezera Hoan Kiem u samom srcu Hanoja. Zašto King Kong? Novi filmski hit 'Kong: Otok lubanja' američkog redatelja Jordana Vogt-Robea (u Hrvatsku stigao početkom ožujka) djelomično je sniman u Vijetnamu, pa bi to bila odlična reklama i magnet za turiste, objašnjavaju iz Ministarstva. Gradske vlasti Hanoja nisu impresionirane idejom, tim više što bi kip trebao biti grdosija od 30 metara, ako se pod 'naravnom veličinom' podrazumijeva King Kong s Otoka lubanja. Osim toga, predložena se lokacija nalazi tik uz - spomenik braniteljima iz Vijetnamskog rata.