PROCESUIRANJE RATNIH ZLOČINA

Zašto Vlada hitno mijenja Zakon o zaštiti svjedoka?

19.01.2011 u 09:35

Bionic
Reading

Vlada je prošlog tjedna predložila da se po hitnom postupku izmijeni Zakon o zaštiti svjedoka tako da iskazi zaštićenih svjedoka više neće morati biti 'vrlo tajni'. Odvjetnik Anto Nobilo smatra da je ta odluka donesena zbog suradnje sa Srbijom oko procesuiranja ratnih zločina

Svi podaci o osobama u Programu zaštite svjedoka prema Zakonu o zaštiti svjedoka (koji je danas na snazi) imaju oznaku 'vrlo tajno', što se nakon oznake 'državna tajna' smatra najvišim stupnjem tajnosti. Dan nakon sastanka ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića i njegove srpske kolegice Snežane Malović Vlada je predložila izmjenu tog Zakona upravo u dijelu tajnosti.

Izmjene je iznio ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko i rekao da bi nadležno tijelo trebalo odlučivati hoće li neki podatak ili iskaz zaštićenog svjedoka biti 'vrlo tajan' ili samo 'tajan'. Rekao je da se 'ovim izmjenama žele otkloniti određene nejasnoće'.

'Vezano za tajnost podataka, predlaže se da se više ne označava oznakom 'vrlo tajno', nego da stupanj tajnosti određuje nadležno tijelo ovisno o stupnju konkretne ugroze. Označavanje podataka prema važećem zakonu danas predstavlja znatne poteškoće u radu nadležne jedinice MUP-a, posebno u suradnji sa stranim zemljama koje takve podatke ne označavaju najvišim stupnjem tajnosti', rekao je Karamarko prošloga tjedna.

Načelnik Odjela za zaštitu svjedoka u MUP-u Miro Jukić, koji je sudjelovao u izradi Zakona, rekao je da ove izmjene - ako budu prihvaćene u Saboru - neće utjecati na zaštitu svjedoka i njihova prava.

'Bilo je potrebno uskladiti zakon s EU i NATO standardima u pogledu zaštite podataka i informacijske sigurnosti. Izmjenama bi bila olakšana međunarodna suradnja sa stranim odjelima za zaštitu svjedoka', rekao je Jukić.

Primjerice, ako se izmjene usvoje, srbijansko tužiteljstvo će puno lakše i brže doći do podataka o nekom zaštićenom svjedoku. Danas, da bi dobili podatke s oznakom 'vrlo tajno', to im najprije mora odobriti ministar pravosuđa, a podacima koji imaju samo oznaku 'tajno' mogu sama raspolagati i nadležna tijela.

'Danas se ti podaci čuvaju pod 24-satnim nadzorom i to je jako skupo i stvara mnoge probleme. Kada bismo neke od tih vrlo tajnih podataka tražili, npr. iz Bruxellesa, njih je morao dostavljati teklič doslovno iz ruke u ruku. Ovim Zakonom ne bi svi podaci bili vrlo tajni i procedura bi se maksimalno ubrzala', objasnio je Jukić.

Odvjetnik Anto Nobilo smatra da je trenutak u kojem se izmjene donose znakovit. Naime, one se donose po hitnom postupku, i to samo dan nakon sastanka ministra Bošnjakovića sa srpskom kolegicom na temu uhićenog branitelja iz Vukovara Tihomira Purde. 'Vjerojatno imamo interesa da preuzmemo slučaj Purde i njegovog zapovjednika jer ih treba na odgovarajući način zaštititi, i to se poklapa. Tu postoji veliki politički interes Hrvatske i Srbi su vjerojatno nešto uvjetovali kako bi Hrvatskoj zauzvrat predali Purdin slučaj', pretpostavlja Nobilo.

Isto tako, austrijski istražitelji sada bi lakše i brže došli do iskaza tajnih svjedoka u slučaju Ive Sanadera, ali kako doznajemo u USKOK-u, u tom slučaju nema zaštićenih svjedoka. Najviše zaštićenih svjedoka u Hrvatskoj ima u slučajevima ratnih zločina i organiziranog kriminala.

Ako je točna pretpostavka da su Srbi tražili da se hitno izmijeni zakon i skine oznaka 'vrlo tajno' s iskaza zaštićenih svjedoka, tada je moguće i da je njihova nova meta potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks. Naime, u njegovu ulogu u ratnim zločinima ranih devedesetih u Osijeku posljednjih dana sumnja i Amnesty International, ali i njegovi kolege u Saboru.