'Očito se radi o kompromisnom rješenju za koje se nadamo da će osigurati ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora u slovenskom parlamentu i to je dobro. Što se tiče prenesene devizne štednje, njena sudbina je nejasna', kazao je bivši ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković povodom potpisivanja Memoranduma o suglasnosti između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije
'Očito se radi o kompromisnom rješenju za koje se nadamo da će osigurati ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora u slovenskom parlamentu i to je dobro. Što se tiče prenesene devizne štednje, njena sudbina je nejasna. Memorandum ne definira rješavanje tog pitanja, samo daje naznaku smjera u kojem bi se to pitanje moglo riješiti. U ovom trenutku jako je teško govoriti je li taj smjer dobar jer nemamo puno informacija. Memorandum tu nije jasan. Ono što nas pomalo brine jest to što Vlada Republike Hrvatske mora osigurati zastoj u rješavanju tog pitanja; dvije hrvatske banke moraju zaustaviti sve sudske postupke vezane za rješavanje devizne štednje i mi u ovom trenutku ne znamo što to točno znači, koliko će taj zastoj trajati i je li on na mala vrata uvođenje odustajanja od tužbi u slučaju prenesene devizne štednje', kazao je bivši ministar Gordan Jandroković
'Za razliku od slovenske strane u kojoj su sve parlamentarne strane uključene u rješavanje ovoga pitanja i imaju pravovremene informacije, nažalost, hrvatska Vlada to ne čini. Mi smo bez informacija u ovom trenutku i očekujemo da će nam premijer ili ministrica u Saboru objasniti o čemu se točno radi', dodao je Jandroković.
'Iz teksta Memoranduma nije jasno o čemu se točno radi. Uveden je pojam zastoja, ali nije jasno postoji li mogućnost odustajanja od tužbi ili ne, to će pokazati vrijeme', smatra Jandroković.
Dovoljno informacija nema ni bivša premijerka Jadranka Kosor, te je stoga sve oprezno komentirala.
'Naravno da se očekivalo, kao i u slučaju arbitražnog sporazuma oko rješavanja graničnog pitanja, kompromisno rješenje. Dakle, 'win-win' rješenje. Po mom mišljenju je najbitnije da se sve što je problem rješava u skladu s međunarodnim ugovorima i propisima u slučaju Ljubljanske banke i da se ni na koji način ne uruše prava pojedinaca, dakle štediša', naglasila je Kosor.
Prisjetila se i svojih pregovora oko arbitražnog sporazuma, a na pitanje koliko su Slovenci bili tvrdi, odgovorila je: 'Jako.'
'Ali to je sada već daleka prošlost. Prvi srpnja je pred vratima. Nikad ne treba gledati u ono što je bilo i koliko je teško. Treba gledati u ono što je u budućnosti', rekla je Kosor.