Britanski znanstvenici nedavno su proveli istraživanje kojim su otkrili kako zagađenje zraka koji udišemo uzrokuje niz neurodegenerativnih bolesti, među kojima je i Alzheimer. Prema rezultatima istraživanja, koje su znanstvenici nazvali 'zastrašujuće šokantnim', dokazano je kako golim okom nevidljive čestice koje se još nazivaju i magnetitima, a koje mogu nastati u procesima zagađenja zraka, vrlo lako mogu završiti u našem mozgu i trajno ga oštetiti
'Rezultati istraživanja su i više nego šokantni, zapravo užasavajući. Ako proučavate tkivo, uočit ćete kako su te čestice raspoređene između stanica, a nakon što napravite magnetsko odstranjivanje, otkrit ćete još milijune tih čestica. Primjera radi, u jednom gramu moždanog tkiva naći ćete više od milijun tih čestica', istaknula je Barbara Maher, voditeljica studije sa Sveučilišta Lancaster kojeg prenosi britanski list The Independent
Opasni magnetiti
Magnetit može nastati i prirodnim putem u mozgu u izuzetno malim količinama, a čestice koje tako nastaju izrazito su nazubljene. Kao kontrast tome, čestice pronađene u navedenoj studiji, ne samo da su kudikamo brojnije, već su i sferičnog, glatkog oblika, a to su karakteristike koje nastaju samo u uvjetima visoke temperature, poput unutrašnjosti motora vozila ili sustava kočenja na vozilu.
'Čestice su sferičnog oblika i imaju male kristalite oko svoje površine, a oni nastaju s drugim metalima poput platine, koja dolazi iz katalizatora u vozilima.', naglasila je znanstvenica, dodajući kako je skupina znanstvenika sa Sveučilišta Lancaster po prvi put vidjeli te čestice zagađenja unutar ljudskog mozga te kako se radi o pravom otkriću budući se radi o posve novom području za istraživanje i razumijevanje uzrokuju li ili ubrzavaju te čestice magnetita neurodegenerativne bolesti
Kako se navodi u nedavno objavljenoj studiji, na svaku česticu magnetita koja prirodno nastaje u mozgu, znanstvenici su pronašli oko 100 čestica nastalih zagađenjem zraka. Te nanosfere promjera su manjeg od 200 nanometara. Usporedbe radi, debljina ljudske vlasi kose je najmanje 50.000 nanometara.
Dok veće čestice zagađenog zraka ostaju zarobljene u ljudskim nosnicama, one manje mogu završiti u plućima, a one najmanje mogu čak ući i u krvotok. Za čestice nanometarske veličine, poput magnetita, vjeruje se, pak, da su dovoljno sićušne da mogu proći iz nosa u mirisni mjehurić te nakon toga putem živčanog sustava u prednji korteks mozga.
Stručnjaci oprezni
Znanstvenici pretpostavljaju kako bi te čestice mogle značajno pridonositi razvoju bolesti poput Alzheimera, iako ne postoje izravni dokazi za to. Stručnjaci za to područje medicine vrlo su oprezni oko uspostavljanja veze između rezultata navedenog istraživanja i neurodegenerativnih bolesti.
Istraživanje je vodio tim znanstvenika sa Sveučilišta Lancaster i objavljeno je u znanstvenom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS). Analizirali su uzorke moždanog tkiva 37 ljudi, od kojih je 29 živjelo u Ciudad de Mexicu, svjetskog prijestolnici kada je u pitanju zagađenje zraka, a raspona su životne dobi od tri do 85 godina. Preostalih osmero ljudi bilo je iz Manchestera i raspona dobi od 62 do 92 godine. Dio ljudi nad kojima su znanstvenici proveli istraživanje prethodno su umrli u različitim fazama neurodegenerativnih bolesti.
Zakonodavci na potezu
David Reynolds, šef ureda za istraživanje Alzheimerove bolesti u Velikoj Britaniji, ističe kako se još uvijek malo zna o ulozi nanočestica na funkcije mozga.
'Svakako će biti zanimljivo promatrati rezultate novih istraživanja na temu nazočnosti minerala u mozgu, no još uvijek je prerano kazati kako nanočestice imaju uzročno-posljedičnu ulogu u nastanku bolesti poput Alzheimera', kazao je Reynolds.
Profesorica Maher, pak, zaključuje kako bi, bez obzira na ranu fazu istraživanja, zakonodavci trebali obratiti pažnju na prve rezultate istraživanja i hitno promijeniti zakone kako bi se smanjilo daljnje zagađenje zraka.
