Jesensko zasjedanje nakon dvomjesečne stanke počinje aktualcem, a 39 zastupnika najavilo je svoja pitanja članovima Vlade.

Prva na redu bila je Dragana Jeckov (SDSS), a zadnji HDZ-ov Ante Bačić.

Na početku sjednice Karolina Vidović Krišto (Nezavisna) pobunila se jer u dnevni red nije uvršten izbor tajnika Hrvatskog sabora, kojem je mandat istekao prije 11 mjeseci. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković kazao je da će ta točka brzo doći na dnevni red.

Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti) tražio je da jednoglasno osude inicijativu iz Srbije da se u 'slobodnim srpskim zemljama izvjesi srpska zastava na domovima'. Jandroković je kazao da je jučer bilo riječi o tome i da je ta inicijativa promašena te da zaslužuje raspravu.

Dragana Jeckov (SDSS) postavila je pitanje ministru Aladroviću o demografskim mjerama s obzirom na manji broj upisanih prvašića u škole. 'Što se tiče Vlade, donosimo čitav niz horizontalnih politika kako bismo poboljšali demografsku sliku. Imat ćemo strategiju demografske revitalizacije Hrvatske do kraja godine. Ne možemo dovesti u korelaciju s demografskom strukturom ekonomsku politiku. Rast plaća, rast BDP-a. Imamo rast neto minimalne plaće od 900 kuna, rast mirovina od 23 posto, najnižih mirovina. Imamo ekonomsku perspektivu koja će biti zalog za demografski rast', kazao je.

Onda je odgovorila da u 405 područnih škola imamo manje od deset učenika.

Stipo Mlinarić (Domovinski pokret) kazao je premijeru Plenkoviću da ako mu pet godina nije bilo dovoljno da zatraži ratnu odštetu od Srbije, kazao je da ne propusti trenutak nakon presude u Haagu Stanišiću i Simatoviću u kojoj se navodi da Hrvatska ima pravo na odštetu. 'Pošaljite agresoru poruku da će zbog agresije doći pred lice pravde. Ovdje se radi o dostojanstvu žrtve.'

Plenković je odgovorio: 'Presude Haškog suda pratimo i analizirali smo ih... Što se tiče teme ratne štete i tužbe, to je tema koju smo podigli na bilateralnu razinu. Ministarstvo vanjskih poslova i pravosuđa rade na toj temi i nismo ju smetnuli s uma. Nastojat ćemo da pravda bude revalorizirana i da istina o Domovinskom ratu u Hrvatskoj, ali i međunarodno, nigdje ne bude upitna.'

Mlinarić je kazao da nema ništa osobno protiv udruga logoraša i nestalih, no da je to preozbiljno pitanje da se prepusti udrugama. Smatra da Hrvatska treba oformiti pravni tim. Pojedinci, kaže, gube tužbe pred srbijanskim sudovima. 'Ti ljudi se nisu borili za sebe ili svoju kuću, nego za svoju državu. Stoga bi se očekivalo da država ima odvjetnički tim', kaže. Podsjetio je da je Njemačka godinama isplaćivala ratnu odštetu. 'Nije stvar novca, ja ga se od svog logora odričem, no da za povijest ostane zapisano', napomenuo je.

Zvonimir Troskot (Most) pitao je ministra Ćorića o HE Lešće i vodenom valu koji pušta iz hidroelektrane, a koji je prije nekoliko godina ubio 17-godišnjakinju. Slično se skoro dogodilo i ovog ljeta. Kaže da je na devet posto učinkovitosti potrošeno sto milijuna eura. Istaknuo je i gubitke električne energije. Pitao ga je što misli napraviti s hidrocentralom koja mlade šalje u sanduke i koja proizvodi jedan posto struje.

Ćorić je kazao: 'HE Lešće je u pogonu od 2010. godine i obavlja svoju funkciju. Povezivati njezin rad s gubicima u elektroenergetskom sustavu je besmisleno jer je mreža napravljena prije više desetljeća i mi inzistiramo na rekonstrukciji mreže i za to će biti izdvojene milijarde kuna. Nakon nemilog događaja dane su jasne upute da u koordinaciji s Karlovačkom županijom razrade sustav informiranja svih stanovnika nizvodno od HE Lešće.' Istaknuo je kako je HE Lešće potrebna sustavu.

Optužio je Troskota da svaku situaciju koristi za samopromociju i trikove.

'Samo budala može napraviti vršnu HE na brdskoj rijeci. Letjeli ste u helikopteru iznad rijeke Dobre. S druge strane ljudi tamo umiru. Normalna država bi zbog samo jednog života zaustavila rad HE Lešće. Za što je Medved branio Hrvatsku, da Hrvat ubija Hrvata. Gomilanje crne kronike na toj hidrocentrali. Spominjete studije, one su govorile o poboljšanju kvalitete života i turističkom potencijalu. Od toga nema ništa. Ljudi iseljavaju, svaki plimni hladni val odnosi tri do četiri kubika zemlje', kazao je Troskot.

Zastupnik Robert Jankovics (NZ) pitao je ministra Grlića Radmana o teritoriju Kendžije na lijevoj obali Dunava i teritorijalnom razgraničenju sa Srbijom na Dunavu. 'Tamo žive naši ljudi na salašima, bilo je povjerenstvo za granice prije nekoliko godina. Kako stojimo po tom pitanju?' pitao je.

Grlić Radman je zahvalio što je istaknuo to pitanje. 'To pratimo od samih početaka. U lipnju 2019. godine imali smo 11. bilateralnu sjednicu u Beogradu o tom pitanju i došlo je do dobre konstatacije da bismo katastarska odstupanja mogli uskladiti s graničnim pitanjima. Na Dunavu je 115 četvornih kilometara. Pandemija je spriječila daljnju komunikaciju. Postoje i međunarodna sudišta ako se to ne bude moglo riješiti bilateralnim putem', kazao je.

Peđa Grbin (SDP) pitao je Plenkovića o Zakonu o obnovi koji je donesen prije godinu dana. 'Nakon godinu dana ono što građani čuju su izlike zašto zakon nije provediv u praksi i da nešto uklanjamo, a to su samo dimnjaci. Stvarna obnova ni u Zagrebu ni na području Banije nije počela. Kada ćemo stati s izlikama i započeti obnovu', pitao je.

Plenković je kazao da je prošle godine usvojen Zakon o obnovi i to konsenzusom, i političkim i struke. Podsjetio je Grbina da je i SDP glasao za taj zakon. 'Znali smo da će nam obnova biti tema koja će trajati godinama. Ideja zakona je bila da zadovolji dva načela: prvi je sigurnost, želimo da zgrade dobiju novu konstrukcijsku obnovu i da ubuduće izdrže potres. Drugo je aspekt pravne sigurnosti. Niti ja nisam zadovoljan dinamikom obnove. Pokazalo se da imamo problem s imovinsko-pravnim odnosima, pokazalo se da ćemo morati apstrahirati pitanje legalnosti zgrada, morati dati više novca ljudima za pretfinanciranje tog procesa. To je paket izmjena zakona koji će Vlada predložiti', kazao je.

Grbin je kazao: 'Ono na što možemo utjecati je saniranje posljedica. Tu nisam zadovoljan, što je važnije, nisu oni čije su kuće uništene. Postavio sam jasno pitanje kada možemo očekivati da obnova počne. Na to pitanje nisam dobio odgovor. Svaki 50. zahtjev je obrađen. Pa ne postoji valjda na svakoj zgradi problem s imovinsko-pravnim odnosima. Zakon ne funkcionira niti tamo gdje su ljudi sami obnovili, a traže da im se refundira. Ako ovako nastavimo, obnova će biti najveći fijasko koji je Hrvatska doživjela. Godinu dana smo izgubili, nemojte da izgubimo još toliko', zaključio je Grbin.

Hrvoje Šimić (HDZ) pitao je Vilija Beroša: 'Jesmo li kao bolnički sustav spremni za četvrti val pandemije?'

Beroš je kazao: 'Na početku smo četvrtog vala. Današnjih 1835 novozaraženih je upozorenje. Imamo sedam preminulih. Zdravstveni sustav bit će spreman. Moramo biti spremni i sigurno je da će zdravstveni sustav na osnovi ranijih iskustava biti spreman. Znate da imamo preko 200 infektologa. Nije bilo moguće značajno povećati njihov broj. Ti ljudi će ponovno dati svoj obol, no moramo biti svjesni da možemo smanjiti njihovo opterećenje. Cijepimo se! Vjerujte matematici ako ne nama. U cijelom svijetu među hospitaliziranim i umrlima dominiraju necijepljeni.'

Andreja Marić (SDP) pitala je Beroša o dugovima u zdravstvu koji se i dalje gomilaju. Pita zašto nije hitne mjere poduzeo kada je trebalo i kada misli provesti reformu u zdravstvu.

Beroš je odgovorio: 'Vlada je svjesna situacije u zdravstvu. Kada je riječ o opterećenju vezanom za covid, nitko na njega nije mogao računati. Slažem se da je financijsko stanje neodrživo, no moramo uzeti u obzir 3,5 milijardi kuna troškova vezanih za covid. Tri su cilja reforme, povećanje dostupnosti, optimalno korištenje resursa i stabilizacija sustava u organizacijskom i financijskom stanju.'

Marin Piletić (HDZ), kojeg je predsjednik Sabora Jandroković najavio kako Marina Miletića (Most), pitao je ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek kako Vlada misli vratiti balans u kulturnoj i kreativnoj industriji.

Ministrica je kazala: 'Nije čudo da vi pitate s obzirom na uspješan razvoj gejming industrije u Novskoj.'

Nabrojala je potpore toj industriji koje je Vlada povukla. 'Evo nas na početku četvrtog vala i održavamo stalnu komunikaciju s tim sektorom. Jedini put da se opet počnemo baviti tim poslom je cijepljenje. To su prepoznali i umjetnici i djelatnici, ali i publika. Vjerujemo da će sve veći broj događanja biti uz covid potvrde. Mislim da smo pravovremenim i ispravnim mjerama uspjeli to da sektor preživi', zaključila je.

Boris Lalovac (SDP) kazao je da je covid podijelio građane na one čija je štednja porasla za 12 milijardi kuna dok je drugi dio građana morao koristiti prešutne minuse. Pitao je koliki je stvarni dug prema prešutnim minusima i koliko je tih građana već sada pod blokadom jer ne mogu vraćati te prešutne minuse i hoće li zabraniti preprodaju dugova raznim agencijama. Ako odu na tržište duga, onda tek može nastati problem.

Marić je kazao: 'Nisam u funkciji odvjetnika banaka ni HNB-a. Godine 2010. je u hrvatski pravni sustav uveden sistem dopuštenog i prešutnog prekoračenja. Gotovo 840 tisuća građana je u prešutnom prekoračenju s prosječnim iznosom od osam tisuća kuna. U dopuštenom je oko 35 tisuća kuna s prosječnim iznosom od 12 tisuća kuna. Nećemo dozvoliti da se prekoračenja ukidaju i da netko njima trguje.'

Lalovac je kazao da je naplata od 840 tisuća onih u prešutnom prekoračenju ogroman administrativni trošak koji će sigurno pokušati prodati na tržištu. 'Nije Vlada za to kriva, no HNB i banke će vam to prebaciti. Nemojte da vam to prebace, niti ste to stvarali, no bit će sve uprto da vi to riješite', kazao je.

Ivana Kekin (Nova Ljevica) pitala je Beroša o 'zlatnom satu' i hitnoj medicinskoj helikopterskoj službi. 'Niz je ministara to obećavalo, no zadnji tragični slučaj, kada je pacijent preminuo na putu s Lošinja, a nije bilo helikoptera da ga preveze, nameće to pitanje. Rok za natječaj je bio 1. ožujka 2021.'

'Od prvog dana svog mandata kao otočanin naglašavam potrebu za uspostavom hitnog medicinskog prijevoza. Raspisan je međunarodni iskaz interesa da nam pomognu utemeljiti međunarodni tender. Imamo određena iskustva iz ranijeg pilot-projekta. Postoje napori da se raspiše međunarodni tender. Imperativ u budućem vremenu je uspostava vlastite hitne helikopterske službe. Za to morate imati vlastite helikoptere i letački kadar. Ideja nam je bila sada naći pružatelje usluga za sljedećih nekoliko godina', kazao je.

Ivan Kirin (HDZ) pitao je Zdravka Marića, ministra financija, u kojoj će mjeri rast fiskaliziranih računa doprinijeti rastu BDP-a. Koliko se to može pripisati inflaciji i poskupljenju? Viši iznos i manji broj računa je inflatorni trend.

Marić je kazao da imamo do jučer tri posto višu vrijednost fiskaliziranih računa u odnosu na isto razdoblje u 2019. Jedno je trgovina, drugo turizam i ugostiteljstvo. U trgovini smo šest do osam posto imali više fiskaliziranih računa. Samo u srpnju pet posto više, a u kolovozu preko 21 posto više u odnosu na 2019. Kada gledamo broj izdanih računa, svi indeksi su ispod 100, to znači da je broj manji nego 2019. Razlog jedan je i u rastu cijena, drugi u boljim mehanizmima kontrole i nadzora i manje sive ekonomije. Tu su i same navike potrošača. Štednja je porasla, a dio je otišao i u potrošnju. Inflacija se ubrzava, HNB i Vlada obraćaju pažnju na to i tražit ćemo načine da obuzdamo inflaciju. To nije specifikum Hrvatske, to je uvezen problem. Najveći problem je rast cijena nafte.'

Mirela Ahmetović (SDP) kazala je da cijene hrane i energenata lete u nebo. Pitala je Ćorića što će učiniti s poskupljenjima koja su pred nama. Ćorić je kazao da mu je drago da Ahmetović nastavlja s pitanjima upućenim njemu i da SDP prepoznaje što sve Vlada radi. Kaže da je došlo do porasta plaća, mirovina i životnog standarda. 'Može li to biti više? Može. Pokazat ćemo našim građanima da su politike koje vodimo prave i dobre. Porast cijena je često tema u medijima, ja ću se referirati na službene podatke, na košaricu proizvoda koje ulaze u indeks potrošačkih cijena - 2,8 posto je viša inflacija nego prošle godine. Ove godine inflacija je uzrokovana egzogenim šokom. I cijena energenata, ista je stvar.'

'Do kraja godine naši građani ne moraju brinuti ni o cijeni struje, ni o cijeni plina', istaknuo je. Ahmetović je kazala da je porastao njezin i njegov životni standard. 'Inflacija iznad dva posto je nepoželjna. Nemojte obmanjivati javnost, cijena plina je porasla u travnju za 80 posto kućanstava. Prosječna mirovina je porasla za 63 kune i to umirovljeniku amortizira poskupljenje ulja i hrane. Možda niste za baciti, no niste ni za voditi ovo ministarstvo', zaključila je.

Pero Ćosić (HDZ) pitao je o rastu cijena materijala u građevinskom sektoru. Ministar Ćorić je kazao da je od listopada 2020. krenuo rast većine građevinskog materijala. 'Naš je građevinski sektor u punom zamahu od 2017. godine. Rizik povećanja cijena snose uglavnom proizvođači, no ovoliki rast cijena zove na reakciju i to ćemo učiniti', kazao je.

Marko Milanović Litre (Hrvatski suverenisti) progovorio je o referendumu za uvođenje eura. 'Smatramo da se građane treba pitati za mišljenje oko odricanja monetarnog suvereniteta RH. Mogli smo čuti da mislite odbaciti svaku ideju o tome. Smatrate li da se građane treba pitati o ovome i o drugim temama?'

Plenković je odgovorio da prati što rade i govore. 'Vi ste novi zastupnik, ovaj Sabor postoji i prije vas. Vaši prethodnici su sa 150 glasova ZA potvrdili ugovor o pristupanju EU. Ruža Tomašić, na čijem mjestu ste vi ovdje, bila je zastupnica u EU parlamentu. U Europskom parlamentu su euri. Vaš kolega Ilčić je pohrlio tamo. Za razliku od vas novopečenih suverenista, mi u HDZ-u gledamo na ovaj proces strateški i dugoročno. Mi smo preuzeli obvezu uvođenja eura, osigurati da se ispune uvjeti i kriteriji za euro i Schengen u ovim uvjetima, i sada slušati vašu inicijativu - pitam se jesmo li svi prespavali. Razuman rok je da netko u devet i pol godina od ulaska u EU usvoji euro. Ne znam ima li itko, pa i u vašim redovima, misli da je šteta da smo ušli u EU. Neki nalik vama dovodili su Faragea.'

Željko Sačić (Hrvatski suverenisti) kazao je da je premijer povrijedio Poslovnik jer je omalovažio saborskog zastupnika Milanovića Litru.

Jandroković je kazao kako on nije čuo da se nekoga omalovažava.

Litre je kazao da je poznato što misli o volji hrvatskih birača i kako se do sada ponašao po pitanju referendumskih inicijativa. 'Eurobarometar je napravio istraživanje te je samo 23 posto građana za ulazak u eurozonu 2023. godine', kazao je i poručio Plenkoviću da gura ideju još dubljeg federalizma u EU.

Anka Mrak Taritaš (Glas) pitala je premijera o Popisu stanovništva 2021. 'U internim raspravama smatrao sam da je bolje to odraditi u proljeće. Proces je krenuo, epidemiološke prilike su kakve jesu i mijenjaju se. Smatram da nema dileme da popisivači moraju imati covid potvrdu i doći kod ljudi u kuću', kazao je.

Dodao je da su bili izuzetno obazrivi što se tiče mjera.

Mrak Taritaš je kazala da su odluke koje se donose petljanje i zato je dio stanovništva odlučio ne cijepiti se jer ne vjeruje stožeru. Prvo je bilo, kaže, da popisivači ne moraju imati potvrde. 'Ovo je bila prilika da država usvoji jasan stav o cijepljenju', istaknula je.

Sandra Benčić (Možemo) kazala je da joj se čini da se namjerno oteže s izborom predsjednika Vrhovnog suda. Ima li to veze s kritikom suca Dobronića da je Vlada propustila u aferi Agrokor izostaviti faktoring društva. Postoji li motivacija da se oteže s izborom?

Plenković je odgovorio: 'Uživam gledati kako NGO aktivizam transformiran u političke stranke ide na najkreativnije i najvjerojatnije scenarije. Uživam! Ne znam gdje ste vi zaključili da ja ili HDZ imamo nešto protiv suca Dobronića. Meni je žao da Ksenija Turković nije predsjednica Vrhovnog suda. Vi nama imputirate da usporavamo izbor i to nije istina. Ja bih bio sretan da je Ksenija Turković bila izabrana. No jesmo li mi rekli da nas to ne zanima? Što je to? Koji je to žanr metodologije izbor predsjednika Vrhovnog suda na ovaj način. Nije predložena. Nisam ni primijetio da je Dobronić rekao to oko faktoringa. Pitao sam i druge pravnike što misle. Nije valjda jedina stvar da se donese presuda u jednom predmetu - da je to jedina tema da se izabere predsjednika Vrhovnog suda. Zašto 2013., kada je Hrvatin treći put biran za predsjednika, Vrhovni sud nije bio boy's club, nisu imali plave okice', kazao je premijer.

Benčić je kazala da joj je drago da uživa u njenim pitanjima i da ona uživa u njegovim odgovorima. 'Da je NGO aktivizam loš, to vas je vjerojatno vaš prijatelj Orban naučio', kazala je.

Miroslav Škoro (NZ) govorio je o privatizaciji Jugotona, sadašnjeg Croatia Recordsa i vlasništvu nad fonogramima. Obuljen Koržinek kazala je Škori da je bio dionikom mnogih tih procesa. 'Spor je pokrenut prije našeg mandata, prvostupanjska presuda donesena je početkom mandata. Tada se u Zakonu o arhivima stvorio prostor da država može upravljati intelektualnim vlasništvom. Dogodila se i drugostupanjska presuda. Očito se propustilo iskazati vrijednost fonograma kao materijalne stvari i propustilo izračunati vrijednost intelektualnog vlasništva. Mi ćemo se ovoj temi ozbiljno posvetiti. Konzultirat ćemo i vašu knjigu i doktorsku disertaciju.'

Škoro joj je kazao da mora razlikovati privatizacijski proces od poduzetništva.

Barbara Antolić Vupora (SDP) uputila je pitanje ministru obrazovanja Radovanu Fuchsu: 'Kada će produženi boravak biti dostupan svim učenicima i kakav je status učitelja u produženom boravku?'

Ministar je kazao da je produženi boravak nešto o čemu se u sustavu dugo razgovara. 'Vlada provodi reformu predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja tako da se svim učenicima u RH koji pohađaju osnovnu školu omogući cjelodnevna nastava. Boravak može biti vezan s čuvanjem djece, želimo napraviti cjelodnevnu nastavu jer učenici u osnovnoj školi imaju daleko najmanji broj aktivnih sati u odnosu na vršnjake u drugim zemljama. Sredstva za to su osigurana.'

Stjepo Bartulica (Domovinski pokret) kazao je da je Capak prošle godine kazao da nema smisla tražiti od ljudi da nose maske kada ulaze u neke prostorije ako su zdravi, a sada ih djeca moraju nositi. 'Imamo jasnu sliku tko su dobitnici, a tko gubitnici u pandemiji. Dobitnici su farmaceutska industrija, a gubitnici su djeca čije je odrastanje obilježeno pandemijom. Ovo je i prilika pojedincima da povećaju kontrolu nad ljudima. Izraelski ministar zdravstva rekao je da covid potvrda služi tome da se ljudi cijepe. Može li odbijanje testiranja zdravstvenih djelatnika biti osnova za otkaz?'

Beroš je odgovorio: 'Ne znam je li moguće govoriti o dobitnicima i gubitnicima. Istina je da netko ostvaruje profite, no treba im zahvaliti jer su u kratkom vremenu proizveli cjepivo. U kontekstu potvrda u zdravstvenom sustavu, meni je osnovni postulat sigurnost pružanja zdravstvene zaštite. Želimo li otići u nesigurno zdravstveno okruženje? Potvrda nije nešto što je optimalno i što garantira zdravstvenu sigurnost, no u ovom trenutku je najbolji instrument. Išli smo tako daleko da u prijelaznom periodu testovi budu plaćeni od države. Međutim pitanje sigurnosti je nužan korak u kontekstu rastućih brojeva. Ako netko odbije testiranje, ako mu je i plaćeno, ne vidim racionalnu odluku. Pravnici će naći adekvatan odgovor na to pitanje. Meni kao ministru meni je imperativ osigurati sigurnost u zdravstvenom sustavu', kazao je.

Bartulica je napomenuo da je sigurnost velika odgovornost jer smo vidjeli kako je covid bolnica u Makedoniji izgorjela. 'Stoji činjenica da cijepljenje nije jamstvo da se netko ne može zaraziti i prenositi virus. Ove mjere upućuju na to da se stvara novo normalno stanje gdje su djelatnici dovedeni u situaciju da će po savjesti morati donositi odluke. Prioritetne skupine, stariji, još nisu cijepljeni. Može se dogoditi da veći broj djelatnika to ne učini i trebalo bi jasno odgovoriti što im se može dogoditi. U Izraelu su imali veliku razinu cijepljenosti', kazao je.

Marijana Balić (HDZ) pitala je ministra Tomu Medveda o izgradnji prvog od četiri veteranska centra. 'Izgradnjom će se stvoriti boravak za 12 tisuća korisnika godišnje. Izgradnja u Šibeniku je završena šest mjeseci prije roka, a 1. rujna dobivena je uporabna dozvola. U 2022. godini bit će spreman za prijam korisnika. Za tehnički pregled bit će spreman centar u Sinju. U Daruvaru i Petrinji bit će gotovi krajem 2022. godine.'

Ministrica Brnjac kazala je da ECDC-ova karta kretanja korone u Europi nije utjecala na turistički promet.

Krešo Beljak (HSS) pitao je Plenkovića je li upoznat sa situacijom da je Jandroković ljetos počinio dva ozbiljna kaznena djela. '5. kolovoza HDZ-ov simpatizer zamolio je zajedničkog poznanika da mu da broj Jandrokovića tako da mu osobno čestita Dan domovinske zahvalnosti. Jandroković ga je sasuo salvom najodvratnijih uvreda. Već idućeg dana dobio je poziv policije u svojstvu osumnjičenika za kazneno djelo prijetnje. Na obavijesnom razgovoru saznao je da je prijava stigla iz Zagreba i da ga je prijavio Jandroković ili netko njegov. Time je počinio kazneno djelo lažne prijave i zloporabe položaja i ovlasti jer očito da promptna reakcija Policijske postaje Hvar nije mogla ići bez intervencije s više razine', kazao je Beljak.

Plenković je kazao kako mu to nije poznato. 'Imate tu predsjednika Sabora Jandrokovića pa njega pitajte. Nemam što reći na ovo', poručio je premijer.

Beljak je pojasnio da je oštećena osoba oslovila Jandrokovića s 'gospodine Njonjo' ne misleći ništa loše. Kaže da predsjednika Sabora i mediji zovu Njonjo. Napomenuo je da se država ne stigne baviti prijetnjama koje dobivaju zlostavljane žene. Bile su tu i prijetnje zastupnicima Nikoli Grmoji i Boži Petrovu.

'Poznato je i da vi imate nadimak, poznato je da mene pola države zove Pajser, no nitko to ne smatra prijetnjom osim gospodina Jandrokovića', zaključio je Beljak.

Miro Bulj (Most) pitao je Plenkovića o investicijama u Splitsko-dalmatinsku županiju i brzu cestu Kukuzovac - Križice. 'Zanima narod što je s tom cestom života - 200 milijuna kuna. Bobana i Sanadera za taj kraj nije briga', kazao je Bulj.

Plenković je odgovorio: 'Po kojoj to logici Bobana i Sanadera za Cetinsku krajinu nije briga. To ne stoji. Što se tiče odnosa prema Dalmatinskoj zagori, Cetinskoj krajini, cijeloj županiji, mislim da ne treba dokazivati koliko se uložilo u luke ceste, infrastrukturu... Brinemo o svim županijama, meni su svi bitni. Jasno smo rekli da ćemo u ovom mandatu voditi računa o projektu Dalmatinska zagora, Lika, Gorski kotar i Banovina...T o su krajevi Hrvatske kojima treba dati ruku i dati potpore da ljudi tamo ostaju i da dolaze u te krajeve.'

Dodao je da će na Alku uvijek dolaziti i da Bulj vrijeđa alkare nazivajući ih HDZ-ovim poltronima.

Bulj je kazao da je uprava koja je otuđila Alku od naroda HDZ-ov poltron. 'Alka je dio nas i ne možete ju vi privatizirati, niti Miro Bulj.'

Sabor će bez prekida zasjedati do 12. studenoga, nakon čega će napraviti stanku zbog obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Zastupnici se u sabornicu vraćaju 24. studenoga.