Većina zastupnika, njih 232 glasalo je za opoziv Trumpa, dok ih je 197 bilo protiv.

Zastupnički dom glasao je o jednoj formalnoj optužbi za opoziv - "poticanju na pobunu" - koja se odnosi na Trumpov govor tisućama njegovih pristaša nedugo prije nego su oni nasilno upali u zgradu Kongresa na Kapitolu, prekinuvši sjednicu 6. siječnja na kojoj je trebala formalno biti potvrđena pobjeda Joea Bidena na izborima 3. studenoga. U sukobima na Kapitolu život je izgubilo pet osoba. Tijekom svog govora Trump je ponavljao lažne tvrdnje o namještanju izbora i pozivao svoje pristaše da marširaju na Kapitol.

Trump je tako postao prvi američki predsjednik koji je dva puta opozvan u Zastupničkom domu Kongresa, no male su šanse da se opoziv potvrdi i u Senatu u kojem većinu i dalje imaju republikanci, iako su je izgubili nakon nedavnih izbora u saveznoj državi Georgiji. Senat s republikanskom većinom je na pauzi do 19. siječnja, što je dan prije inauguracije izabranog predsjednika Bidena.

Republikanski vođa Senata Mitch McConnell odbacio je mogućnost ranijeg sazivanja sjednice, što traže demokrati, premda je izjavio da ne isključuje mogućnost da će glasati za opoziv Donalda Trumpa bude li mu se sudilo u gornjem domu Kongresa. "Još nisam odlučio kako ću glasovati, kanim saslušati pravne argumente kada budu izneseni u Senatu", napisao je republikanskim kolegama u bilješci koja je izašla u javnost.

Predsjednica američkog Kongresa Nancy Pelosi pozvala je tijekom rasprave zastupnike da opozovu Trumpa, rekavši da on mora odgovarati za poticanje na prošlotjedni nasilni napad na zgradu Kongresa. "Znamo da je predsjednik SAD-a potaknuo taj ustanak, tu oružanu pobunu protiv naše zemlje. On mora otići. On je očita i stvarna prijetnja naciji koju svi volimo", izjavila je Pelosi. Dodala je da Trump vodi "rat protiv demokracije" i da je na zgradu Kongresa nahuškao "pobunjenike" i "unutarnje teroriste".

Pošto je Trumpa opozvao Zastupnički dom, za osudu u Senatu kojim dominiraju republikanci potrebne su dvije trećine senatora, što znači da najmanje 17 republikanaca u domu od 100 članova mora Trumpa proglasiti krivim.

Senat se neće sastati prije 19. siječnja, dan prije inauguracije, a s obzirom da postupak odnosno tzv. suđenje po točkama opoziva u Senatu traju i po nekoliko tjedana, sigurno je da se Trumpa neće maknuti s mjesta predsjednika u ovom mandatu. Suđenje će se ipak održati nakon što Biden preuzme vlast, a presudi li i Senat da se Trumpa mora opozvati to može biti podloga da mu se zabrani obavljanje javne dužnosti u budućnosti. Izglasa li Senat opoziv s dvotrećinskom većinom, za buduću zabranu obavljanja javne dužnosti dovoljna je obična većina.

Trump, jedan od samo trojice predsjednika protiv kojih je pokrenut postupak opoziva, prvi je kojemu se to dogodilo dvaput. Dosad nijedan američki predsjednik nije izbačen iz Bijele kuće kroz proces opoziva. Trojica - Trump 2019., Bill Clinton 1998. i Andrew Jackson 1868. - opozvani su u Zastupničkom domu ali su oslobođeni u Senatu.