U nedjelju - na isti dan kada će Hrvatska, kao jedna od najmanjih slavenskih zemalja, birati sastav parlamenta, isto će činiti najveća među njima – Rusija. Premda je neizvjesnost ishoda u slučaju Rusije mnogo manja, u tijeku je tihi proces koji postaje sve glasniji i stoga vjerojatno sve više zabrinjava vladajući poredak
Statistički pokazatelji, kao i neposredni dojmovi, ukazuju na pad podrške vladajućoj Ujedinjenoj Rusiji i slabljenje kulta ličnosti Vladimira Putina koji se u ožujku namjerava vratiti na mjesto predsjednika.
Stanje u Rusiji pomalo podsjeća na detalj iz romana 'Rat i mir' L.N. Tolstoja, gdje se opisuju iznenadne migracije seoskog kmetovskog stanovništva prema 'toplim rijekama', koje su tadašnjoj aristokraciji bile neobjašnjive, tajanstvene, a nisu ih mogli zaustaviti ni teškim kaznama i zastrašivanjima.
U današnjoj Rusiji nema prosvjeda kao u SAD-u ili Europi, a kamoli natruha povezivanja naroda u revolucionarne pokrete kao u arapskom pojasu. No u Moskvi i Sankt Peterburgu primjetno je da se o politici priča i po kućama i po lokalima, premda ulice i mediji nisu ni izbliza pretrpani partijskom propagandom kao u Hrvatskoj.
Ono što se u tim razgovorima čuje itekako odgovara anketama koje pokazuju da podrška vladajućoj Ujedinjenoj Rusiji, kao i 'tandemokraciji' Vladimira Putina i Dmitrija Medvedeva, drastično opada s postotaka između 60 i 70 prema ne tako uvjerljivih 50 plus... Neki analitičari pišu o zamoru Vladimirom Putinom i njegovim režimom, koji jest odigrao glavnu ulogu u ekonomskom i socijalnom oporavku Rusije u proteklom desetljeću, ali činjenica da se Putin ipak vraća na mjesto predsjednika začinila je cijelu priču o reformatoru Medvedevu i njegovom mandatu dozom neprobavljivog cinizma.
Pritom razvoj interneta, u kombinaciji s tzv. pametnim telefonima opremljenim kamerama, omogućava pozamašnu i sve gledaniju arhivu predizbornih zastrašivanja građana i kršenja zakona agitatora Ujedinjene Rusije širom zemlje. Internetska era mogla bi za difamaciju režimskih metoda učiniti neusporedivo više od redova međunarodnih promatrača koji su godinama pohodili zemlju u vrijeme izbora i bili relativno lako diskreditirani kao 'strani plaćenici'.
Nova strujanja osjetio je i zastupnik Dume Gennadij Gudkov iz stranke Pravedna Rusija: govoreći prije nekoliko dana u Dumi izrekao je salve optužbi na račun vladajuće stranke i njene predizborne strahovlade te čak zaprijetio da će se pridružiti uličnim prosvjedima ako se u nedjelju dogodi izborna prevara. Njegov istup postaje hit na Youtubeu i posebno je zanimljiv jer su mnogi politolozi tvrdili da je cijela Duma s četiri stranke uglavnom igrokaz parlamentarizma koji režira Kremlj. No prema nekim anketama, u nedjelju bi izborni prag Dume mogle prijeći tek tri stranke: Ujedinjena Rusija, Komunistička partija i ultradesni LDPR, dok bi Pravedna Rusija, koju se najviše optuživalo da je običan kremaljski projekt, a ne oporbena stranka, mogla biti najveći gubitnik predstojećih izbora.
Udruga za monitoring Golos dosad je zaprimila skoro 5000 dojava o kršenju izbornog zakona; navodno su stotine njih dokumentirane audiovizualnim zapisom.
S obzirom na rusku političku kulturu i prilike u zemlji, sve to ne znači da će Ujedinjena Rusija u nedjelju (i neposredno nakon nje) imati većih problema. No pitanje je što će se dogoditi dugoročno, jer drastično socijalno raslojavanje, ekstremna korupcija i problemi s Kavkazom ostaju neriješenim problemima suvremene Rusije, a spominju se i skore socijalne reforme koje bi trebale smanjiti ili ukinuti pomoć budžetski ovisnim skupinama.
