Pred zastupnicima će se, naime, naći zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda koji predviđa formiranje Registra šteta od tih nepogoda te naglašava potrebu osiguranja imovine.

Postojeći kriteriji omogućuju gotovo svima da se jave za dodjelu pomoći, a s obzirom na nedostatna proračunska sredstva, rezultat su niski iznosi odštete, objašnjava ministar financija Zdravko Marić razloge za nova zakonska rješenja.

U prilog tome navodi kako je od 2013. do 2017. ukupno prijavljeno štete od 12,2 milijarde kuna, od čega se 60 posto odnosilo na štete u poljoprivredi, a za tu je štetu isplaćeno svega 174 milijuna kuna.

U proračunu se za tu namjenu godišnje planira oko 20 milijuna kuna, dok je prošle godine kroz preraspodjelu i rebalans osigurano 100 milijuna kuna.

"Sa svrhom učinkovitije dodjele sredstava pomoći predlaže se novo rješenje kojim bi se iz nadležnosti Državnog povjerenstva ograničila dodjela sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta u poljoprivredi do 50 posto ukupno planiranih sredstava za tekuću godinu", kazao je ministar Marić.

Novim se zakonom, dodao je, naglašava i potreba za osiguranjem imovine.

"Budući da se već provode mjere subvencioniranja polica osiguranja u poljoprivredi, razvidno je kako se na taj način ukazuje poljoprivrednicima na nužnost osiguranja poljoprivrednih dobara sa svrhom zaštite imovine uslijed sve učestalijih prirodnih nepogoda", rekao je ministar.

Prema novom zakonu, pomoć iz proračuna ne bi se dodjeljivala za štete nastale na nezakonito izgrađenim zgradama. "Navedeno ukazuje na nužnost u postupanju kontrole unosa podataka o imovini na koju oštećenici prijavljuju štetu", ističe Marić.