Ističemo se i po udjelu pritvorenika od 33,6 posto (u 13 zemalja je veći) iako se nerijetko zbog nerazumijevanja i poistovjećivanja s kaznom, u nas zagovara još češće i dulje posezanje za tim radikalnim procesnim sredstvom.

Među strancima je udio pritvorenih 66 posto (29,2 posto među našim državljanima) i veći ima jedino Armenija 70 posto, a europski prosjek i medijan je oko 40 posto. Hrvatska po osobi u zatvoru dnevno troši 56,56 eura (17 zemalja manje), a proračun zatvorskog sustava 2021. bio je 78 milijuna eura.

Najmanje po zatvoreniku trošila je Ukrajina – 2,6 eura, a najviše Norveška 378 i Švedska 322 eura, dok je europski prosjek 116,7 i medijan 81,41. Turska je najveći zatvor u Europi s najstrožom kaznenom politikom, dok smo mi lani, što smo zaključili u prvom dijelu objavljene analize, među najblažima, iza Švicarske, Islanda, Nizozemske i Češke.

Prema našem zbiru, lani je u Europi bilo ukupno 981.013 osoba u zatvoru (pritvorenika i zatvorenika), a 31 posto u Turskoj – 303.945, dok je njihov udio u stanovništvu tih zemalja 12,45 posto. Udio osuđenika još je veći od 753.945, u Turskoj ih je 265.610 (35 posto) i to 10.236 osuđenih na doživotni zatvor, 48.154 na 20 i više godina zatvora, 78.350 na kaznu od 10 do manje od 20 godina, 59.594 na 5 do manje od 10 godina zatvora...

Zatvorski sustavi rangirani su po indikatorima u pet kategorija, 18 zemalja ima “vrlo visoki” udio zatvorske populacije na 100.000 stanovnika, za više od 25 posto veći od medijana za 46 zemalja Vijeća Europe, i to su uglavnom istočnoeuropske zemlje. Još pet zemalja ima “visok” omjer, a Hrvatska je među sedam zemalja s “niskim” omjerom od 5,1 do 25 posto manjim od europskog medijana, dok 17 zemalja, uglavnom najrazvijenih ima “vrlo nizak” omjer, piše novinar Večernjeg lista Marinko Jurasić.